New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Oshivilo shemanguluko pamwe nedalo londohotola yotete monooli.....Omundohotola “GWANANDJOKWE” okwa dalelwe 21 March 1873

Oshivilo shemanguluko pamwe nedalo londohotola yotete monooli.....Omundohotola “GWANANDJOKWE” okwa dalelwe 21 March 1873

2023-03-22  Staff Reporter

Oshivilo shemanguluko pamwe nedalo londohotola yotete monooli.....Omundohotola “GWANANDJOKWE” okwa dalelwe 21 March 1873

Kleopas Nghikefelwa

 

Monhele yokukaleka oinima nomishangwa dopandjokonona, Onandjokwe Medical Museum, edina laDr. Selma Rainio, oli li mo tali dana onghandangala.

“Gwanandjokwe” ngaashi a shivika nawa oye e li mo lela umwe womovatumwa Ovasuomi”, a dikwa oshishani shefimano, eshi a dana onghandangala yakula moilonga yokutula ouhaku kolutenda moiwana yovapopi velaka Oshiwambo oulefimbo weedula 30. 

Ovanhu vahapu ohava udu ashike edina Selma “Gwanandjokwe” Rainio tali popiwa, ashike inave mu mona nande omomafano. Ovanhu vamwe ova kala nokulipula kutya “Gwanandjokwe” olyelye, nomolwashike mbela a fimanekwa, unene mondjokonona yOnandjokwe noyouhaku wovapopi vOshiwambo. 

Selma Rainio okaana kokaadona kOkasuomi, ka dalelwe mefiku 21 Maalisa 1873. Oka dalelwa mOmukunda SAARJRVI moSuomi. Ovakulunhu vako ovo, Anton Lilius naAmamnda Sofia Perden. Ranio okwa dalelwe navamwaina vahapu, va li 14 - muxe nomuina. Eshi a wanifa eedula 17, ovakulunhu vaye ove mu tuma kofikola yedina Private Girl School komukunda Jyvaskyla moSuomi. Eshi a mana ofikola yaye, okwa shuna keumbo lovakulunhu vaye, opo a kwafele ina mefiloshisho laxe Lilius, oo a vela oule weedula nhatu.

 

Edilaadilo lokuninga ndohotola

Nonande pefimbo linya moFinland (Suomi) kamwa li eendokotola dovakainhu, okuxunga xe pefimbo louvela okwe mu etela ohokwe nediladilo loku ke lihongela oundokotola. Selma okwa mana ofikola yopetameko hano omatrika ngaashi kwa li haa ifanwa pefombo linya mo1896. Eshi a mana okwa fiya po xe naina, ndele ta i koshilandopangelo Helsinki, a ka kalela ofikola meumbo la Ida Weikkolin, omufiyekadi womutumwa Karl August Weikkolin. Omufiyekadi ou okwa kala nokuhokololela Selma omahokololo taa endifa omwenyo kombinga yoshiwana ShOvawambo koNamibia osho tash mono vati oixuna komikifi. Omufiyekadi oo vati okwa li a lombwela Selma kutya konooli yaNamibia oko omusamane waye a kala omutumwa, ka ku na eendokotola, ko kaku na oipangelo. Otaku fekelwa kutya apa opo yo pa weda ko kohokwe yaSelma yokuninga ndohotola nokuliyambela oshilonga shetumo.

Onganga yotete, yOmuusuomi ya fika mOwambo.

Selma okwe e lihongela ounamiti okudja mo1902 fiyo 1908, nokwa mona onghatu yodegree.  MuDeseba wodula oyo a mana ofikola (1908), okwa hokololwa Dr. Selma Rainio, a fika mOniipa, onga ondokotola yotete.  Okwa li a tumwa kehangano tumo loFMS. Momwedi waye wotete woilonga ina ongaonga nande, okwa tameka okuhakula ovanaudu mOniipa. Okwa kala nokulonga oilonga yaye nehafo moshitukulwa osho kwa li hashi ifanwa Owambo okudja 1908 fiyo1939. Rainio ondokotola i na oukriste wa twa kekipa. Vati okwa kala nokutuwa omukumo keendjovo domombiibeli omo kwa li e hole mo Mateus 10.8-10, tadi ti “Hakuleni ovanaudu, veluleni ovanashilundu, taatayeni mo eemhepo da nyata, nye omwa pewa omaano mahapu, yandjeni omaano”.

 

Oshipangelo shotete mOwambo

Otaku hokololwa Dr. Rainio a kala nokukema kehanganotumo lavo ku tungwe oshipangelo, ye a dule okuyandja ouhaku wa wana. Mo 9 Juli 1911 oshipangelo shaNiipa osha patululwa pambwelewa kuDr.Martin Rautanen oo a li  a shivika nedina Nakambale, opamwe nomupedukulunhuwiliki wetumo laSuomi Rev. Hannu Haahti. Okudja opo Rainio kali ha fuwa nee vali koilonga, okwa li ta longo oufiku nomutenya, pehe na edimbuko. Naashi oshe mu etela eloloko neenghono. Okwa hokololwa a ka kwatwa kuunghuundi mo1917, ashike okwa ka tya po xwepo mo1918.

Kalunga ekwe mu dimbula moilonga yaye mo5 Januali 1939. Kuku Selma Rainio ka li e na omushamane ile ounona, osheshi okwa li a itavela kutya, ita mono efimbo lawana oku va fila oshisho. Efiku limwe okwa pulwa komushamane umwe kutya omolwashike ehe na omushamane nounona ngaashi ovatumwa vakwao. Okwa nyamukula: “Osheshi onda pewa oshilonga shidjuu kuKalunga, ndi pange ovanhuvaKalaunga. Ngeno okwa li nda kala nomushamane nounona, ngeno inandi dula okulonga oilonga nda pewa kuKalunga”. 

Okwa hokololwa a longa pefimbo lidjuu a hanga oshiwana tashi mono oixuna komikifi dihapu; hadi etwa keembakiteli nokondjala, unene mounona. Modula 1930, Dr. Rainio pamwe novapangi ovatumwa vakwao ngaashi Karni Hirni, ova tameka ofikola yotete youpangi mOnandjokwe. Ofikola oya kala nokudeula ovapangi okudja 1930 fiyo 2012.

 

Odjuulufi yokudimbuluka edalo laKuku Selma Rainio ‘Gwanandjokwe’.

Meekulu Selma Shejavali Gwanandjokwe oku li meenghundafana nOnandjokwe Medical Museum opo ku kale haku dimbulukiwa efiku ledalo laKuku Rainio. Okwa eta po ediladilo opo ngeno efiku eli li kale hali kwatelwa komesho koombushe vaSelma, unene ovanyasha. “Mokuunganeka oinyangadalwa tai tange ondjokonona ya mbushe weni,” Shajavali ta ti. Okwa indila yoo ovapangi vakulu va fikola nova longa mOnandjokwe, va kale yoo hava mono okamhitito kokudimbuluka efiku olo letoto nokutwala ondjila youhaku kolutendamonooli. 

Shaashi Dr. Rainio oha dalwa mo21 Maalisa, mefiku hali dimbulukiwa emanguluko loshilongo okwa faneka efiku lokudimbulukwa edalo laye li kale hali ningwa mo22 Maalisa. Otaku indilwa nefimaneko opo ooSelma aveshe ile ookaume ava ve na ohokwe yoku ka kala hava fimaneke efiku ledalo lakuku Rainio, va kwatafane nOnandjokwe Medical Museum ile na Kuku Shejavali.

 

Ondjokonona nomalalakano Onandjokwe Medical Museum 

Momafiku 8 Maalisa 2008, okangudu kewiliko loshipangelo Onandjokwe oka ninga etokolo opo etungo lotete lOshipangelo mOnandjokwe li ningwe omuseuma yokupungula ondjokonona yoshipangelo shaNandjokwe noyouhaku nghee wa tandavela mOwambo. 

Paukaume waNamibia naSuomi, ombelewa youkaleliposhilongo waFinland moNamibia oya kwafela noshimaliwa shokuwapaleka etungo olo opo museuma ei itotwe po. Noilonga aishe ei oya longwa meweliko lomufita e li moshipundi shetulumuko Rev. Julius Mutuleni, oo a kala nokuongela omahokolo oNandjokwe noinima ihapu tai hangika momuseuma yaNandjokwe nena. Onandjokwe Medical Museuma oya patululilwe pambelewa mo 22 Maalisa 2013, kominista ikulu youndjolowele nouhaku Dr.Richard Kamwi. Neudo, omuseuma oya wanifa eedula 10. Paudafano laELCIN, omuseuma oi li mewiliko lOniipa Town Council.


2023-03-22  Staff Reporter

Share on social media