New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Africa oku li moluhepo lwamemememe- IMF

Africa oku li moluhepo lwamemememe- IMF

2019-07-23  Staff Reporter

Africa oku li moluhepo lwamemememe- IMF

Africa oku li moluhepo lwa shiga ko, nuupyakadhi mbuka otawu ende ashike tawu koko sho omwaalu gwaantu tagu ende tagu indjipala.

“Uupyakadhi mbuka owoshili nuunene,” omupresidente omupe gwombaanga yuuyuni, oWorld Bank David Malpass okwa lombwela oAFP momapulaapulo noshikundaneki shoka. International Monetary Fund, ehangano ndyoka hali gandja omayambidhidho gopashimaliwa muuyuni, olya kala nomikalo dha yooloka mokuungaunga nomashongo ngaka goluhepo menenevi konima sho omahangano ga li ga totwa oomvula 75 dha pita po.

Ngashingeyi nayo oye na okupalamena ompumbwe onene yomangeshefelo osho wo etotepo lyoompito dhiilonga muule woomvula twa taalela opo ya endele pamwe nomwaalu gwaantu ngoka tagu koko tagu endelele menenevi, yo natango taya komangele omashongo ngoka taga etwa kelunduluko lyonkalo yombepo moshitopolwa shoka, nonando Africa ke na naana oonzo dhopashimaliwa. Malpass okwa tula komeho okuya oluhepo moshipala onga oshinima shya simana..

 “Onda dhenga omuthindo mpoka kutya oopelesemda 40 ndhoka dhi li monkalo yoluhepo nadhi mone oompito dhiilonga, iiyemo osho wo onkalonawa,” Malpass ta ti ngaaka.
“Shoka otashi vulika shityeaantu oyendji otaya ka mona ompito yomayakulo guuhaku nelongo. Naashoka otashi ka pula ekwatonawa lyomudhingoloko

Kuuyelele mboka u li po wongashingeyi, uuyelele woWorld Bank otawu ulike oluhepo lwa mememe olwa shuna pevi, lwa li poopelesenda 10 mo2015. Omwaalu gwaantu mboka ye li moluhepo lwamememe- mboka haya hupu noshimaliwa shi thike nenge oshishona koUS$1,90 mesiku, olwa ya pevi konyala nobiliona okuza mo1990. Nonando ongawo, omwaalu ngoka otagu londo muAfrica, moka omo mwa li etata lyaantu mboka ya hepa muuyuni awuhe mo2015.

Omatengeneko  otaga ulike kutya sho taku ka thikwa mo2030, konyala aantu 9 maantu omulongo mboka aathigona nayi otaya kala moAfrica.

Nonando IMF ta tengeneke kutya oshitopolwa otashi ka mona eliko tali koko noopelesenda 3,5 omvula tayi ya, inashi gwana natango oku eta po oompito dhiilonga dhaantu oomiliona 20. Sho a tameke iilonga ye iipe muApilili, Malpass okwa li a dhenge omuthindo mbala konkalo yoluhepo, niiyendo ye yotango oya li koMadagascar, Ethiopia naMozambique.

“Omu na natango aantu oomiliona 700 ye li moluhepo  lwamememe, aantu mboka oyendji sha pitilila,” ta ti ngaaka

Omunambelewa omukulu mombelewa yiiniwe yaUS, ngoka a kala e li ompinge noWorld Bank, okwa dhenge omuthindo kutya ombaanga nayi kale yi li yi itula mo miilonga yawo opo yi kandulepo oluhepo nokuhwepopaleka oonkalo dhaantu. Manga iilonga oyindji yaAfrica yi li moondjo osho wo momapuko gonakuziwa, ota ti kutya omapangelo gomenenevi naga nyanyangidhe nokutula miilonga omisindalandu oombwanawa, oshoka shika osha simana onga oshitopolwa shondjila yonakuyiwa opo ya hile omahangano gopaumwene ga kuthe ombinga mooprojeka noongeshefa oompe.

Ashike enenevi natango olyi iyadha ishewe monkalo yiikolokosha, mbyoka ya guma oshititatu shiilongo menenevi. IMF otayi tengeneke kutya omakuyunguto ngaka otaga tetula oGDP niitsa yoopelesenda ndatu omumvo kehe, go otaga ka eta efundja lyoontauki: oomiliona 18 mo2017. Masood Ahmed, ngoka a longela IMF noWorld Bank konyala etata lyoomvula dhawo 75 sho ya totelwepo, ota ti omashongo ngaka omanene, unene tuu sho elunduluko lyonkalo yombepo tali piyaganeke iinima ayihe.

“Eliko lyuuyuni muule woomvula 20 otali ka indjipala. iikwa niipangitho mbyoka twa pumbwa okuyambidhidha eliko oya pumbwa okwiindjipala,” osho a lombwele AFP.

Ahmed, ngoka e li ngashingeyi omutse gwehangano lyokuninga omapekaapeko tali kondjitha oluhepo muuyuni lyedhina Centre for Global Development, ota ti oWorld mBank otashi vulika yi ipyakidhila unene nomisindalandu dhiilongo oohandimwe, pehala lyokukwatela komeho ehumokomeho omilandu ndhoka tadhi kwathele. -AFP


2019-07-23  Staff Reporter

Tags: Khomas
Share on social media