New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Oombudhi dhevi nenenopo lyuuntuntu: Nkene ompumbwe yevi tayi dhenge uuyuni ombunda pevi

Oombudhi dhevi nenenopo lyuuntuntu: Nkene ompumbwe yevi tayi dhenge uuyuni ombunda pevi

2019-02-22  Staff Report 2

Oombudhi dhevi nenenopo lyuuntuntu: Nkene ompumbwe yevi tayi dhenge uuyuni ombunda pevi

Josh Gabbatiss 

Ompumbwe yevi lyokutunga miitopolwa oyindji muuyuni oshinima tashi yaga kegonga, nosha kwatakanithwa niinima oyindji, okuza tuu kiimbuluma sigo okiiponga yopaushitwe.

Evi otali ulike lya fa onzo itaayi hulu po nando esiku limwe, ashike uumbangi mboka tau yaluluka ngashingeyi otau ulike kutya ndhika odhanakalindi. Ohatu longitha evi onga oshitopolwa sha simana metholomo po noku eta po iinima ngaashi omakende, iikwamalusheno nuunenene okuungulita, ashike sho ompumbwe yiitungithi tayi nenepala osha hala okutya miitopolwa yimwepo yomuuyuni, oonzo dhevi otadhi ka shonopala kashona nakashona.

Evi ngashingeyi olyo oshilongitho shoka hashi fulwa oshindji muuyuni ngele tashi ya koshiviha, naashoka iilongithomwa mbika hayi kutha oomvula omayovi opo yi folomwe po, ompumbwe otayi pitilile. Opolohalama yIigwanahangana yin a sha nomudhingoloko oya li ya tengeneke kutya sho taku ka thikiwa momomvo 2012 uuyuni otau ka kala wa longitha konyala oobiliona 30 dhoonzo ndhika opo ku longwe okuungulita- ka gwana okutunga ekuma lyuule woometa 27 nomutamo gwoometa 27 lya dhingoloka oequator.

Nonando olundji aantu haya tala kenwethe mo ndyoka oopate nomatungo ge na komudhingoloko, halundji naana haku talika neitulemo kenwethe mo lyokufula oonzo ndhoka ngaashi evi ndyoka hali longithwa mokutunga po omambulepo ngoka.

Sho aanongononi ya palamena uupyakadhi mbuka uupe, otashi ya puuyelele kutya ompumbwe yevi oshikumungu oshinene shi na mo olunyala monkalo yopolotika, eliko osho wo momudhingoloko.

Dr Aurora Torres, omupyokoki minima yomidhingoloko koGerman Centre for Intergrative Biodiversity Research, oye gumwe gwomaanongononi taya konaakona oshinima shika. Oomvula mbali dha pita okwa tamekele ta ningi omapekaapeko gomuule kombinga yompumbwe yevi, nokwa li a mono kutya nani uupyakadhi mbuka uunene wu vule shoka sha li momadhiladhilo ge.

“Sho twa tameke okufula oshipalanyolo shika, otwa tameke okumona omaipumomumwe ogendji muuyuni, osho wo uumbangi otutututu kutya evi otali ende tali pumbu, unene tuu omvula ndjika yonuumvo,” Torres ta ti ngaaka.
Pandjokonona, evi olya kala hali longithwa ashike kaakalimo yomiitopolwa moka. Ashike sho lye ende tali shonopala miitopolwa yimwepo, osho wo edhiko lyoondjindikila nokumona uutoye walyo olya ninga okufula evi oshinima shi na ondilo muuyuni.

Pamapingakanitho gopashimaliwa, evi olya londa pandando konyala iikando yi li ihamano muule woomvula 25 dha pita. MoAmerica amuke, moka efulo lyevi lya londa noopelesenda 24 muule woomvula ntano , oshimpungu shongeshefa yevi oshi na konyala ongushu yoobiliona US$9.

Nonando efulo lyevi oli li pombanda moEurope nomoNorth America, aalongithi aanene yomavi iilongo yaAsia mbyoka tayi koko nokuhuma komeho tayi endelele.

“Ohashi ningwa olundji moIndia, China, nopomahala galwe mpoka pe na omatungo ogendji taga tungwa.” Osho Dr John Orr, omuingineya koUniversity yaCambridge a ti.

Singapore ngashingeyi oye e li oshilongo shoka hashi landa evi olindji muuuyuni.
Sho iilongo mbika tayi ende tayi nenepala niilando tayi indjipala, ompumbwe yawo yevi nayo otayi londo. 
Shika osha hala okutya pamuthika ghopaigwana, iitopolwa otayi ka dhengwa koluhepo lwevi. Omukuluntuwiliki gwoVietnam Department of Constructions Material, Pham Van Bac ota ti oshilongo otashi vulika shi ka kale shi li moluhepo olunene lwevi momumvo 2020.

 Natango sho evi tali ningi ongeshefa onene, osha etelala wo naalunga. 
 “Sho evi lya ningi ongeshefa onene, ‘oomafia dhevi’ odha kwata ko ongeshefa ndjika ngashingeyi,” Torres ta ti ngaaka. Uupyakadhi mbuka unene ou li moIndia.

“Momumvo gwa pita omwa dhipagwa aantu omathele omolwa omayipumomumwe pokati koomafia tadhi kondjele evi.” Torres ta ti ngaaka.

Shoka tashi limbilike aantu oyendji osho shika kutya otashi ende ngiini mbela opo evi lyi kale lya shonopala po ngele otaku ti oombuga dhomuuyuni odhi na evi kamana.

Ashike evi inali ifa. Evi ndyoka lyofaina ngaashi ndyoka lyomombuga yaSahara, ihali longo iitungithi yi li nawa. Onkene aafuli yevi oye na okutala lwokominkulofuta nomilonga, naashika ohashi etelele omaupyakadhi ogendji momudhingoloko nomokati kaantu.

Efulo lyevi moKenya olya kwatakanithwa neyonagulepo lyiimeno yontumba, omanga moIndia oongandu dhontumba dhi li moshiponga omanga uuntuntu waIndonesia wa dhimwa po thiluthilu omolwa evi lya fulwa mo.

Efulo lyevi lya pitilila ohali eta eyonagulepo lyomikunkulofuta, omidhongoloko, osho wo okukwathela mokutula po omidhongoloko ndhoka tadhi taandelitha omikithi, nenge nokuli ekuno lyoontanga dhiiponga yopaushitwe.
“Shimwe shomiinima mbyoka tayi gumu aantu ongaashi iikungulu nootsunami,” Torres ta ti ngaaka. Shika osha ulikwa moSri Lanka, sho omapekaapeko ga ulike kutya efulo lyevi lya pitilila olya etitha otsunami yo 2004 yi ete ehalakano  enene unene, ashike ngeno hasho lya li lyi na okukala ngaaka ngele kapwa li pwa fulwa evi olindji noonkondo. 

“Ominkulofuta odha nena po, onkene kapwa li sha shopaushitwe shoka sha li tashi vulu okukeelela efundja,” Torres ta ti.
Sho evi lya kala lya talika ko onga onzo yaayehe oye shi ninga oshidhigu okukondolola efulo lyalyo. Ashike sho twa palamenwa kiiponga ngaaka, iilongo yimwe oya kutha ko oongaku mokutula po omilandu noondjindikila.

Kuyele nuumvo, California Coastal Commision oya kutha etokolo lyokuhulitha po okufula evi kominkulofuta moAmerica, noya pata oomina dhokufula moMonterey Bay. 

Ashike ngashingeyi America niilongo yilwe ya putuka otayi ka kutha peni evi lyokutunga ngele kashi shi miilongo yawo? Ehogololo limwe lyi li po ndyoka tali longithwa unene moUnited Kingdom okufula evi mefuta, nekwawo oku eta mo evi taya kutha kiilongo yilwe.

Torres ta popi kutya evi itali pu po thiluthilu, ashike efulo lyapitilila otali ka tula oonkalamwenyo dhaantu moshilongo osho wo omidhingoloko moshiponga.


2019-02-22  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media