New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Aakuluntusikola Otaya Ka Longa Pakondalaka yOomvula Ntano

Aakuluntusikola Otaya Ka Longa Pakondalaka yOomvula Ntano

2006-01-23  Staff Report 2

Aakuluntusikola Otaya Ka Longa Pakondalaka yOomvula Ntano
"WINDHOEK - Uuministeli wElongo owa hala nokutala ekutomiilonga lyaakuluntusikola pakondalaka yomimvo ntano ongoshinima shomeendelelo opo ku yambulwe po ongushu yelongo moshilongo. Etseyitho ndika olya ningwa kuMinista Nangolo Mbumba moon-kundathana noshifo shika oma-siku ngaka pombelewa ye po-matungo goombelewa dhEpan-gelo mOvenduka. Minista ota ti ethimbo olya hula lyomauliko gaakuluntusikola okulela onkalamwenyo yawo ayihe mii-longa nenge sigo ya yi mopen-zela, unene mboka yoosikola ihadhi likola iizemo tayi hokitha, noshigwana osho ashike tashi mono iihuna kuunkundi waa-kuluntusikola mboka. Omuntu paempito dhimwe otashi ku sitha ohoni okumona aakuluntusikola taya taamba ootjeke dhoond-jambi dhawo pehulilo lyom-wedhi nando oya tseya kutya aanasikola yawo mOndondo onti-10 oya ndopa, osho Minista ta ti mekwatathano niizemo ya nkundipala yondondo ndjoka. Paye, Mbumba ota ti elongo olyo omukalo gwethimbo ele gwehumokomeho pamu-thigululwakalo, pankalathano nopaendunge. ""Aanamibia yamwe oya tegelela elongo andola li hwepopale esiku limwe, ihe elongo omukalo hagu ende onkatu nonkatu pamwe no-maupyakadhi wo. Omukalo gwelongo moshilongo shika itagu vulu okwiimika iiyimati ayihe pompito yimwe awike. Itatu vulu okusindana muusiku wumwe, ongaashi wo shi li iikondo yilwe moshilongo; uukalinawa niikwawo. Otwa pumbwa okukala neid-hidhimiko"" osho Mbumba a ya-mukula komapulo ge nasha nongushu yelongo ndyoka yi li natango pomuthika gwopevi pamategameno goshigwana konyala konima yoomvula 15 dha pita. Ope na eiyuvo moshigwana kaa shi uvite ombili kombinga yongushu yaamboka ya pita momukalo nguka omupe gwelongo muule womimvo dha piti. ""Ngaashi shi uvitike ko, oshigwana ashihe shaalongwa osha pitila momukalo gwelongo, ihe natango otwa taalelwa komaupyakadhi ge nasha nongushu yelongo lyetu omolwiiyetithi oyindji. Kakele, epangelo olya kambadhala mpoka tali vulu okunawapaleka onkalo. Otwa hedhitha iiyakulitho yelongo miitopolwa, ngashin-geyi oshitopolwa kehe oshi na aakuluntu yelongo yopaitopolwa oshowo aataleli yiikandjo mboka taya wilike oosikola miitopolwa konyala ayihe moshilongo. ""Iinima ayihe mbika, oyi li ekumiko keilongo moshilongo, oshoka pakotampango, okanona kehe kaNamibia ngashingeyi oke na ompito okuthika mongulu yosikola,"" osho Mbumba a tumbula nuuntsa shi nasha nomasindano gepangelo moshimpungu shelongo. Okwa gandja ombedhi komaindilo goondjambi dhoshimaliwa oshindji nokwaaneilongekidho kaanawino yoshikondo shelongo kutya oyo yimwe tayi etitha omaupyakadhi moshimpungu shika. Ta ti aanambelewa oyendji yelongo kaya li yi ilongekidha okugwanitha po iilonga yawo sho omukalo nguka gwa tulwa miilonga. Oshikwawo Uumi-nisteli wElongo owa thiminikwa okufuta oondjambi oonene tadhi pulwa kaanambelewa yelongo, mboka inaya tala ko nokuli kuunene wemona lyoshilongo. Kakele ota ti, oku na etegameno kutya esiku limwe Namibia ota ka gandja elongo lyongushu. Shi nasha nUuministeli wElongo tau tsu omuthindo kuu-windji pakuundula aanasikola oyendji unene moosikola omvula kehe, shoka hashi etitha iizemo ya nkundipala, minista ota ti: ""muApilili nuumvo, otatu ka kala noonkundathana dhopa-shigwana dhomasiku gaali, mpoka tatu ka kundathana muule okuyeleka omaunkundino-masindano gomukalo gwe-longo. Ondungethaneko ayihe okuyambula po elongo otayi ka gandjwa koshigwana shi tale mo noku yi kundathana. Oondondo adhihe dhomikalo dhelongo okuza pondondo yokinda, oprimasikola, osekundosikola oshowo elongo lyopombanda otayi ka kundathanwa."" Omukundu omunene gwa taalela oshimpungu shelongo oonzo dhoshimaliwa. ""Ngele otwa hala okuungaunga nawa nokwaanuuthikepamwe pokati koosikola dhokomikunda naa-dhoka dhomoondoolopa, otaku ka tegelelwa kehe omuk-washigwana gwaNamibia an-dola a gandje N$500 opo omau-pyakadhi ngoka ga kandulwe po. Pethimbo ndika omategameno nomaindilo ogendji unene ge vule oonkondo dhoshimpungu shelongo. Kepulo shi nasha niiyetwapo kutya omusindalongo omupe gu hanganithwe nomukalo ngoka omukulu gwelongo pamwe genongo taga fe gongombe, Mbumba okwa ti:Tse itatu vulu okukala tatu nukauka nomi-sindalongo. Otwa pumbwa ashi-ke okuwapaleka ngoka gu li po opo tu ka likole omauwanawa goshigwana. Shika osho shi na okukala oshilalakanenwa shetu atuheni!"" Minista okwa tseyitha wo kutya aanasikola 2 000 mon-dondo onti-11, unene miitopolwa moNooli natango inaya mona omahala moosikola. ""Oshiwike tashi ya, otatu ka ninga oma-konakono ge nasha noom-pumbwe dhomahala, nokuza mpoka otatu ka tokola kutya oon-katu dhinipo tadhi ka katukwa okumonena aanasikola yon-dondo onti-10 mboka ya pita omahala moosikola dhepan-gelo. Omvula ndjika uuministeli wandje otau ka shilipaleka kutya iiyakuliltho yelongo oya talwa tango uuna taku ka gandjwa omutengenekothaneko go-shimaliwa,"" Mbumba ta ti."
2006-01-23  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media