New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / AIDS Otayi Mana Po Aalongisikola moNamibia

AIDS Otayi Mana Po Aalongisikola moNamibia

2006-04-21  Staff Report 2

AIDS Otayi Mana Po Aalongisikola moNamibia
"WINDHOEK Aalongisikola moNamibia otaya si komukithi goHIV/AIDS, omuyalu gwawo taku tengenekwa gu li paasi 10 sigo 15 moshikako oshititatu kehe, omanga omatengeneko gopaunamiti muule woomvula mbali taga ulike kutya aalongisikola yevulithe 600 yomaalongi mboka otaya ka kala ye na omukithi. Onkundana ndjika oya zi poshigongiilonga tashi popi kombinga yoAIDS momahala giilonga sha longekidhwa koNANTU pamwe noNational AIDS Control Organization. ""Opwa pumbwa okuningwa sha meendelelo opo ku yiwe moshipala eso lyaalongisikola koAIDS, mboka pethimbo ndika taya si 10 nenge 15 poshikako oshititatu kehe moshilongo ashihe,"" osho Havelinus Shemuteka goNANTU ta ti. Omuunganeki nguka gomapendulopo moNANTU okwa tseyithile oshigongiilonga sha ningilwa aanambelewa aakuluntu mUuministeli wElongo mOvenduka omasiku ga zi ko iihuna ya taalela aanongeki moshilongo nokwiindila ekwatho okukandeka omaso mokati kiilyo yehangano lyawo oshowo ndjoka lyoTUN (Teachers Union of Namibia). ""Onkalo kayi li nawa kaanasikola. Oya ninga ombwinayi. Elongo kombinga yoAIDS nali kwatelwe momusindalongo, ihe inali ninga ashike oshilongwa sha gwedhwa po. Aalongisikola naya thiminikwe komulanduveta gopambelewa nenge omukalo gulwe yi itule mo mokulwitha oAIDS. Pwaa na eitulomo natu dhimbweni okusinda ekondjitho lyoAIDS moshikondo shelongo,"" Shemuteka ta ti. Okwa tseyithile wo oshigongi shoka kutya Uuministeli wElongo owa etele po oproholama yedhina ""My Future, My Choice"" tashi ti ""Onakuyiwa Yandje, Ehogololo Lyandje"", ndjoka inayi eta po naana iizemo yiwetike mokati aailongi. ""Uupyakadhi owu li mpoka kutya aadheuli yoproholama ndjika ohaya dheula ashike aanasikola 60 yomaanasikola 800. Oshikwawo aanasikola 60 mboka ya endithwa po, ihaya ka ndungika we yakwawo pohala gawo, oshoka omadheulo ngaka oga ningwa oshilongwa inashi kwatelwa momusindalongo. Aanasikola moosikola adhihe oya pumbwa okuthiminikwa ya kale iilyo yomoongundu dhontumba dhi nasha noAIDS. Ngele shika osha ningwa opo awike esindano tali ka pondoka. "" Shemuteka ta londodha nokugwedha po kutya ooproholama dhelongo kombinga yoAIDS momahala giilonga odha pumbiwa noonkondo moosikola. Omukuluntuwiliki goNational AIDS Control Organization, Abner Xaogub, mosheetwapo she okwa gandja uusama kUuministeli wElongo sho inau tula miilonga omilanduveta dha ngongekeka nawa dha nuninwa aanasikola naalongi moosikola. ""Uuministeli wElongo owu na omilanduveta adhihe tadhi opalele. Omupya omunene, omikanda dhika odhi li ashike moombelewa tadhi kulupile mo oshoka itadhi tulwa miilonga. Onda hala okwiindila uuministeli mbuka wu talulule nokuyumudha po omilanduveta dhoka oshowo iiyetwapothanekwa yilwe opo awike iiponga yoAIDS tayi ka shuna pevi. Itashi kwatha sha okutota po omilanduveta omipe, omanga dhoka omikulu inadhi tulwa miilonga nawa,"" Xaogub ta ti. Okwa gandja ombedhi koNANTU sho ya ndopa okutula miilonga omulanduveta goomvula ntano gu nasha nelongo kombinga yoAIDS mehala lyiilonga. ""Aavali yaanona nayo inayi itula mo mokukondjitha oAIDS. Naashika osho tashi etitha oshikondo shelongo shi kuthe onkatu okuungaunga noAIDS. Oshigwana inashi nyanyukithwa nando kegwopevi lyopelesenda yimwe momiyalu dhiiponga yoAIDS nokwiipandula tseyene mushoka sha ningwa po. Otwa pumbwa okupashula unene aailongi mounivesiti noosekundosikola kombinga yomaupyakadhi taga etwa koAIDS,"" Xaogub ta ti. Ta lombwele oshigongiilonga kutya omishangwahokololo dhomakonakono goombinzi otaga ulike kutya ekwato kombuto yoHIV moNamibia oli li pokati kaantu 10 000 sigo 15 000 komumvo. ""Pethimbo ndika aavu yoHIV/AIDS ye li 18 000 oye li kepango, ihe shika itashi ti otu na okulala tatu kotha tatu mbonyoka molwaashoka aantu oye li kepango. Inatu ninga po sha natango sha gwana okuhupitha oomwenyo dhaantu mboka pethimbo ndika mboka ye li 25 000 ya kwatwa kombuto nomukithi moshilongo. Kakele natango elongo li nasha niipala kaanona yetu osha talika ko oshidhila - oshinima ihashi popiwa pokati kaantu, ihe otwa tegelela ngaa aniwa omiyalu dhoAIDS dhi gwe pevi. Omapunda mokati kaagundjuka moosikola otashi vulika taga zi mokwaapopya iipala nomaluvalo getu? Xaogub ta pula. Ta ti ehangano lyawo olya kala nokwaalelwa koshigakano - okupopilwa muuwinayi nokulun-dililwa etsitsimiko lyuumbwanda kOngeleki sho lya tamekele okupashula oshigwana kombinga yelongitho lyookondoma."
2006-04-21  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media