New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Amathila tjaya nambano Otjomuru tjazembwa?

Amathila tjaya nambano Otjomuru tjazembwa?

2015-09-18  Staff Report 2

Amathila tjaya nambano Otjomuru tjazembwa?
"Otjomuru Otjiwa¿a tjOvatwe mbeturira pondanda ndji tjiukwa otjoya Libertine Amathila kave tuniniwe iyourumbu porwe posya wina mave tjeme nokhina otutuu twehi. Otutu two ngwatero, two ndjiukiro no to kuryanga pokati komahi kuwo twasa tjimuna omayo wo ru kungwini. Oku hina otutuu itwi katu vepata ovyungura porwe nungwari wina otjimariva tjombatero yo nÿunino yo tjiwa¿a. O New Era katjisupu tji ye keve ryangerere otjingi tjavo kapuvari tjandje vaka kara potji tjitwa potjirongo tjarwe tjo popezu. Utaruauriri Tjiposa, yiumwe wovandu kombanda ya hamboumwe mbehina otutuu itwi. Omatutiro inga yarukirwa ku ingwi ngwari o Ministera Ondenga yokehi, Libertine Amathila eye gwari nozongari ohunga no ma usemba wovandu mbe hendekwa. Mo mananeno wa Amathila ovahendekwa ovengi vapewa ovinamwinyo nu imba mbehari nozondjuwo ave zetungirwa. Oruveze indo tjiva otji vamuna otutuu tuo ngwatero. “Okuvaza ko Puwo oku katjita oma ningiriro kotutuu tuehi ouzeu mena ro kutja katuna otjimariva. Tjitua hara otjimariva okuvaza atu raerwa kutja ngatu yeterere omunane wotjiwa¿a oku yauza kutja twaza mondendera indji. Oku twaerera omunane ma pehee kutja mbaso oku musutira otjimariva tjo tji tore no vikurya nami mba syonapara,” wa handjaura. Ovanane vehi mbee kuryangera ondendera indji va raerwa ondjuriro yavo posya ngaa kundinondi kapena tji tja tjitwa, Tjiposa matja. “Mbavanga otutuu tuehi oku ritjiukisa otjo mu Namibia. Muna ozosewa muno nu kaze yenene okupewa otjimariva tjombatero yo nÿunino yo tjiwa¿a mena rokutja kave otjiraisiro tjokutja Ovanamibia poo ozosewa,” Tjiposa mariri. Omuzandona warwe, Uakovisa Tjambiru, ma handjaura kutja ovandu ovengi po ma turiro inga kavena otutuu two ndjiukiro mena rokutja otjingi tjavo vekara mo zo ndundu popezu. “Tjiva vetu tji twa tjindira imba okuza mo zo ndundu, twari ova¿igandu oku tjangisiwa,” matja. Ngunda pena ovandu ngunda mbatura mo zo ndundu, Tjamburi wa weza na ryama ko murungu kutja ovandu tjiva vaÞa na vehorekwa mo zo ndundu nu nandarire no ku hina oku tjiukwa kutja ko nduruko kehi ingo kotuhapo kukara ovandu. “Ovandu vemuna kutja kapena ehupo imba okutja otji vekara mo zo ndundu. Posya pena ovandu tjiva mbe yenda oku ke veraera kutja ehupo mba epwe kombanda yo mo z ndundu novo tjiveya tjandje kavena otutuu,” Tjambiru ma handjaura. “Ehupo mo zo ndundu ewa tjinene ombura tjiyaroko mena ro kutja muna omandjembere no vihape vyarwe mbiriwa iyo zondjima. Posya mourumbu ovandu ingo vemuna ouzeu oku hupa nu mena ra nao tjiva vawo otji ve heruka oku ye ku kwa mehupo epe indi. Posya ngunda ve hangauka mena ro kutja kavena otji¿a oku hupa mo,” Tjambiru ma handjaura. Komeho ovandu ovengi va pandjarisa ovinamwinyo vyao mourumbu no tjiwa¿a tjimuna kutja ohoromende kaina kunatja nawo rukwao nambano Amathila tjeheri mo horomende. “Libertine Amathila ee turwire. Momeze onganda aihe aa ihavara nganduu komakutu yevari yoruhere oruvihu. Nambano tuhavara nandarire ovikando vitatu uriri mombura. Libertine Amathila tjaya otji twazako okuhupa nawa. Orata yOkarukondua kOmatoorore ka Pupa, Nguzu Muharukua wa raere o New Era kutja matjiwa kutja ovandu po ma turiro inga kave munu ovikurya aruhe. Posya eye kena pa handjaura kutja ongwaye natja kave havara ovukurya okuza mo mberoo yotjirata tjorukundua ya Pupa mena rokutja va tjayerwa iyo mberoo yo Ministera Ondenga okutjita nao. “Omaturiro ingo ya tungwa ngunda ami ambi hiya haama mo tjiÞo ihi. Tjimbeya mo mberoo ovandu mo ma turiro vendji raera kutja va tjayerwa oku havara ovukurya okuza ko mberoo yo rata,” Muharukua ma handjaura. Ongondjero yok u muna oumune okuza ko mberoo yo Peresidenda yOkehi yaro omungandjo mena rokutja o Ministera yOkehi yOviwana Mbyadenekwa, Royal Ui/o/oo kena pa munikire. Omuhakaenise wo Ministeri yOvotjitua vyo Moukoto Wehi nOvahitemehi, Sakeus Kadhikwa, wa raerere o New Era kutja otjimbumba otjiryanga ryange tji hindua kotukondua peke peke twehi ombura aihe oku kayandja otutuu twuhi itwi. Wina matja ozomberoo zotjirata tjorukondua ma tjiyenene oku ningira ovimbumba imbi oku karyangera oviwana vyavyo mo tjiungura ihi. Otjomuru tjiri ozokirometa o 25 koutjiro wa Kanguati. "
2015-09-18  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media