New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ekuthopo Lyiifendela Kiikulya?

Ekuthopo Lyiifendela Kiikulya?

2008-05-16  Staff Report 2

Ekuthopo Lyiifendela Kiikulya?
"WINDHOEK Epangelo otashi vulika li ka kuthe po iifendela - ano otekisa hayi futwa kondando yiikulya ngaashi osuuka oshowo iikulya yilwe ya simana, ngaashi uusila wepungu nonkambadhala okunengeneka onkalo yiihuna yAanamibia mboka okuza petameko lyomvula ndjika ya kala nokudhengwa nayi kelondo lyoondonda dhiikulya nomahooli. Ongayimwe yomoonkambadhala odhindji dhi shi okutalwa nelalakano okuhwepopaleka onkalo yuuhupilo waakwashigwana mboka ya gwililwa po ngashingeyi koongunga, Epangelo otashi vulika li ka kuthe po otekisa hayi gwedhwa kiilandomwa kaalandi yosuuka. Moonkundathana metitatu nOmuprimaminista Nahas Angula, ota ti okakomitiye gopaulumompumbwe mewiliko lye oka tegelela oshizemo shomapekapeko ga ningwa kokomitiye yi nasha noonkambadhala dhoka Epangelo tali vulu okuninga po nelalakano okunengeneka onkalo yuuhupilo wAanamibia oku shi talela melondo lyoondando dhiikulya nomahooli. ""Epangelo olya koneka iihuna yoshigwana nge tashi ya kondando yiikulya, notatu kambadhala okuninga po sha,"" Angula ta ti. Oondando dhiikulya odha mbalipala omanga ondando yomahooli tayi londo ethimbo nethimbo naashika osha guma iigwana ayihe kutya nee aantu paendondo adhihe. Oshiwike shika, Ominista yOomina nIikwankondo, Erkki Nghimtina okwa tseyitha ishewe egwedhelo lyondando yomahooli, ndjoka omahooli gondisela taga ka kotha N$10.00 molita yimwe okuza ohela kongulohi. Omuprimaminista ota ti opwa ningwa nale ekuthopo lyiifendela koondando dhuusila womahangu nepungu. Amushanga Omukuluntu mUuministeli wIimaliwa, Calle Schdlettwein, okwa koleke wo kutya oshipambu shiifendela yoopelesenda 15 kiilandithomwa mbika iyali odha kuthwa ko. Omuprimaminista ota ti opwa holoka ompumbwe okuulika okakomisi hoka taka kala nokutonatela nokushilipaleka kutya oositola adhihe dhoka hadhi landitha iipumbiwanima mbyoka odha tula miilonga ekuthopo lyiifendela kiilandithomwa mbyoka. Oonkatu dhimwe dhi shi okuningwa po koositola, Angula ta ti oku dhi pula dhi kwathele wo aakwashigwana pakutula ko oondando kiilandithomwa yadho dhi li hwepo. Oshikwawo okukumika ooprojeka dhokulonga iikulya nokukumika iikondo yopaumwene yi longe iikwailya yopethimbo lyokufu. Omuprimaminista ota ti oshilongo osha taalelwa konkalo yoshiponga unene molwaashoka ethimbo lya zi ko lyokulonga uunamapya inali enda nawa oshowo onkalo yefundja ndjoka ya dhenga iitopolwa yimwe. ""Egwedhelo lyondando yomahooli otali nayipaleke nokuguma noonkondo oondando dhiikulya shoka tashi ka tula oshilongo muupyakadhi,"" Angula ta ti. Nomolwaasho, Okomitiye yOkabinete yi nasha nOmilanduveta nIishonekwa mewiliko lyOmupresitende Hifikepunye Pohamba oya ulika ompumbwe okukonga eyamukulo konkalo tayi inyenge moshilongo. Nelalakano okukonakona onkalo omanga oonkatu dhetulomiilonga inadhi katukwa, okakomitiye kopaulumompumbwe oka li ka totwa po mewiliko lyaAngula. Omunawino miikwamahupilo, omunambelewa omukuluntu goRMB Asset Management Namibia, Martin Mwinga, ota ti egwedhelo lyoondando dhomahooli otashi vulika li ka etithe ishewe elondo lyoondando dhiikulya. Ota ti ohokwe yaalandi otayi ende tayi gu pevi. Mwinga ota londodha kutya aathigona oyo unene taya ka mona iihuna molwaashoka ohaya longitha konyala oopelesenda 60 sigo 80 dhiiyemo yawo okulanda iikulya. Ota ti mboka ye na iiyemo iiwanawa ohaya longitha ashike oopelesenda 15 sigo 20 okulanda iikulya, nonando taya ka lya taya pi miinima ya guma omalweendo niihauto. Oshikwawo tashi nayipaleke onkalo osho shoka kutya oombaanga nadho odha hila komupaya mokugandja omikuli kookasitoma dhawo. Mwinga ota ti onkalo ndjika itayi tsu omukumo ekoko lyeliko notashi vulika ashike yi etithe ekanitho lyomaliko gaakwashigwana ngaashi omagumbo niipoleki yi kuthwe ko koombaanga, oshowo okunkundipaleka omakwatathano noondjokana moonkalo dhoka dha yaga kegonga. Mwinga ota gandja ethaneko andola epangelo li tale pokukutha po oVAT kiikulya, nokukwatha okushunitha pevi oondando dhiipumbiwanima ya simana. ""Ota ti ndjika oyi li wo ompito Epangelo li gwedhele omuthika gwiifendela yoondjambi kaakwashigwana opo mboka haya kwata N$50 000 oyo ya tameke okuninga haya futu otekisa, okumangulula aathigona okufuta iifendela ongonkambadhala kelondo lyoondando,"" Mwinga ta ti. Omukalo gumwe ishewe Mwinga ta ti, andola Epangelo li kundathane meendelelo omutengenekwathaneko gwa gwedhwa po gwedhelongo lyoshimaliwa shokomumvo. Mwinga ota ti omahooli oge li oshinima sha simana noonkondo unene miimpungu ngaashi uunamapya noshikondo shiilonga yoohi. Ominista yOohi nOonzo dhOmefuta, Dr. Abraham Iyambo, okwa holola eyeme lye kombinga yegwedhelo lyoondando dhomahooli, ta ti elondo lyoondando olya guma nayi uunangeshefa moshikondo shoohi. Aapopi yamwe otaya ti iikwafumbulika oyindji oyi ikwatelela komahooli okugwanitha po iilonga yayo naashika otashi vulika shi ka gume wo oompito dhiilonga. Nonando kape na omauliko ge nasha nekuthomiilonga, minista oti indile aadhaninkandangala moshikondo shoohi ya kwate nawa onkalo ndele kaa ya kuthe aaniilonga miilonga. ""Otwa kala nale momathimbo omadhigu notwa enda mo nawa pwaa na eyambidhidho andola okupitila mekuthomiilonga yaaniilonga moshikondo shika,"" Minista ta ti. Ekwatho andola koshikondo shoohi itali vulu okuningwa molwashoka egwedhelo kali shi oshinima shuuministeli we. Minista John Mutorwa, naye ota ti oshikondo shuunamapya nasho otashi ka gumwa noonkondo molwashoka egwedhelo enene olya tulwa komahooli gondisela ngoka haga longithwa unene kiilongitho yopaunamapya. "
2008-05-16  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media