New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Iiponga yOmukithi gOpolio Ngashingeyi Oyi Li 147

Iiponga yOmukithi gOpolio Ngashingeyi Oyi Li 147

2006-06-30  Staff Report 2

Iiponga yOmukithi gOpolio Ngashingeyi Oyi Li 147
"WINDHOEK - Nonando edhingoloko lyotango lyii-konga yomatuntilo gomu-kithi gopolio sindana sho aantu oopelesenda 100 ya tuntilwa, aantu ye li 19 otaku tiwa oya konakonwa ye na omukithi ngoka taku tiwa ogu li ngashingeyi miitopol-wa omulongo niiyali (12) moshilongo. Muule woma-siku omashona ga zi ko, iiponga yomukithi gopolio oya lopotwa okuza piiponga 128 sigo iiponga 147, moka iiponga 15 ya kolekwa kutya omukithi gopolio. Sigo oom-paka, aantu 17 oya sa komu-kithi nguka, omanga aavu yaali ye li monkalo ombwi-nayi moshipangelo, omuntu gumwe oku li monkalo tayi nuwa omeya. Omukithi go-polio ngashingeyi ogwa taan-dela ishewe moKavango, shoka sha etitha iitopolwa mbyoka tayi hepekwa ko-mukithi nguka yi ninge omu-longo niiyali. Oshitopolwa Omaheke omo amuke inamu lopotwa opolio sigo oom-paka. Onkundana ndjika on-talala yi nasha niiponga yo-polio oya tseyithwa kwa-Amushanga Omukuluntu mUuministeli wUundjo-lowele nIilonga yOnkalona-wa, Dr. Kalumbi Shangula pethimbo ta kuthile ko iiku-ndaneki shi nasha noshizemo shIikonga yOmatuntilo ngo-ka ga ningilwe momasiku 21-23 Juni. Nonando kwa lopotwa iiponga iipe yomukithi go-polio, iikonga yomatuntilo yedhingoloko lyotango otaku hokololwa kutya oye shi enditha nawa noopelesenda 100,42. Oshitopolwa Erongo osha mona etuntilo lyoope-lesenda 118 pandjeleko, taku landula Kunene e na oope-lesenda 116, Khomas - 111% taku landula Otjozondjupa noHardap kehe shimwe shi na oopelesenda 105, omanga Ohangwena ya tuntilwa oopelesenda 101. Dr. Shangula ota pupula kombunda oshigwana sho sha yamukula neitulomo kii-konga mbika, aanambelewa yuuhaku mboka ya longa no-mazigudhe oshowo aayambi-dhidhi yalwe mboka ya sindanitha iikonga yetuntilo. Iikonga mbika sigo oom-paka oya kutha po okapandi koomiliyuna hamano oshi-nkwanu omugoyi, oshipa-mbu shomuyalu ngoka, oomiliyuna mbali oshinkwa-nu ntano osha za koUnicef sho a gandja omiti/omata nii-longitho yiikonga yomatu-ntilo. Omuyalu aguhe kum-we gwiikonga yomatuntilo otagu ka kotha oomiliyuna omilongo ne (N$40 million). Iihauto 1 244 oya kuthile ombinga medhingoloko lyo-tango lyomatuntilo gopolio, omanga aakwashigwana ya gandja iiyenditho yi thike 678. Oosipana 1400 lwaam-poka okwa li dha thikama po maaniilonga yuuhaku ye li 700 naayiyambi mboka ya kuthile ombinga moshikonga shoka shomatuntilo shoma-siku gatatu. Dr. Shangula ota ti okwa ndhindhilikwa omandanga-lati gwontumba ngoka taga ka ungaungwa nago poshi-gongi sha tamekele mEtine notashi hulu nena, shoka tashi ningilwa mOshikoto. Aakuluntu yomahala oma-nene guundjolowele ge li 34 oshowo oomenindja yuu-haku miitopolwa 13 otaya ka tala kushoka sha adhika po kiikonga yedhingoloko lyo-tango nokuninga omalonge-kidho giikonga yetuntilo lyedhingoloko etiyali ndyoka yi li ko omwedhi tagu ya. Onkalo yomiti/omata ge-tuntilo inaga gwana poma-hala galwe, otaku tiwa oya etithwa ketembu inaa li tege-lelwa lyaantu miitopolwa yayooloka moshilongo. Dr. Shangula ota ti omalonge-kidho ga kwata miiti otaga ka ningwa medhingoloko etiyali opo ku yandwe omukundu ngoka. ""Uupyakadhi mboka owa etithwa ketembu lyaantu,"" osho Omukuluntuwiliki gOshikondo shEsiloshisho lyUuhaku wOpetameko, Maggie Nghatanga ta yelitha. Ta gwedha po kutya iito-polwa yimwe yokoongamba dhoshilongo ngaashi Engela, Nankudu, Caprivi nOshana oya li naantu 20 000 lwaa-mpoka ya taaguluka onga-mba ye ya moshilongo oku-mona omata gopolio. Aantu mbaka oya zile kiilongo ngaashi Angola, Zambia nay-amwe aashona ya za ko-Botswana. ""Aantu mbaka ohaye ya pomathimbo gomatuntilo, nohashi kala oshidhigu oku-tengeneka kutya aantu yan-gapi taya yi komahala goma-tuntilo, naashika osho hashi etitha omahala gamwe ga mane po omiti,"" Nghatanga ta ti. Ta yelitha wo kutya otashi vulika pe na Aanamibia naa-talelipo inaya mona omata medhingoloko lyotango. Onkee, elongekidho lya kwata miiti olya simana me-dhingoloko etiyali, moka omuntu kehe a tegelelwa a ka mone omata gaali gopolio. Dr. Shangula oti indile oshigwana ashihe shi ye shi ka mone omata gasho medhingoloko etiyali okuza eti 18-20 Juli."
2006-06-30  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media