New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ndowishi A Zimina Okugandja Oshimaliwa kOoprojeka dhElundululo lyEvi

Ndowishi A Zimina Okugandja Oshimaliwa kOoprojeka dhElundululo lyEvi

2006-11-10  Staff Report 2

Ndowishi A Zimina Okugandja Oshimaliwa kOoprojeka dhElundululo lyEvi
"WINDHOEK Patsokumweuvathano ndika Epangelo lyaNdowishi otali ka gandja okapandi N$37.6 million dhi nasha nomapendulopo giiyakulitho nomayakulo miitopolwa momahala gaayehe/gokomikunda moNamibia. Euvathano ndika olya shainwa konima yoomvula ntano sho lya etelwe po oshikando shotango. Ominista yOmavi nOmatulululo, Jerry Ekandjo naChristof Kessler gOmbaanga yEtungululo yaNdowishi oya shainine etsokumweuvathano ndika metiyali -eti 7 Novomber 2006. Poshituthi shoka Minista Ekandjo a ti eshaino lyetsokumweuvathano ndika otashi ti oomiliyuna omilongo ndatu naheyali oshinkwanu hamano (N$37.6 m.) otadhi vulu ngashingeyi okutulwa kokambo kuuministeli we opo etulomiilonga lyoprojeka li vule okutameka pwaa na ekatasho. Iimaliwa otayi ka longithwa mokuninga omakonakono goofaalama/omapya, etendululo, elongo lyoopate, okutsa oomboola nokutula ko oondhalate momahala gaayehe koofaalama oontshona dhoka tadhi totwa po. Minista Ekandjo ota ti Uuministeli wOmavi nOmatulululo owa tula po nale omilandu dhokuwilika nokutonatela oprojeka ndjika. Kessler okwa tsu omuthindo kutya etsokumweuvathano ndika otali ka kwatela mo ashike elundululo lyevi miitopolwa yokomikunda. Shika osha hala kutya Ndowishi okwa thikama natango ponkatu ye kutya itaka ka gandja nando oshimaliwa okulanda oofaalama dhopaipindi opo dhi longithwe melundululo lyevi moofaalama dhomahala gopaipindi. Oomiliyuna 37.6, otashi vulika dhi talike ko kuyamwe - ookatalekonawa ""ongomulanduveta gweshilipaleko"" kAandowishi taya longitha okukeelela omadhiminiko ge nasha noofaalama kadhi yugwe ko kaatiligane/iilumbu moNamibia. Uuministeli wOmavi otau ti edhiladhilo okupendula po oofaalama oontshona miitopolwa yokomikunda oli ikwatelela komakonakono ngoka taga ulike kutya momahala gaayehe omu na iitopolwa iinene yevi ihayi longithwa. Amushanga Omukuluntu mUuministeli mbuka, Frans Tsheehama okwa ti otaya tengeneke momahala gokomikunda mu na oohekita dhevi dhi li poomiliyuna ntano ihali longithwa miitopolwa yokomikunda. Ekandjo ota ti aakwashigwana yomiitopolwa mbyoka oye shi ulika wo kutya oya pumbwa oofaalama oontshona dhi pendulwe po momahala gawo. Oonkukndathana dhi nasha negandjo lyomakwatho ngaka odha ningilwe momumvo 2001 pokati kaNdowishi naNamibia, nosha ziminwa wo kutya elongelokumwe ndika lyomonakuyiwa otali ka tsa omuthindo unene ooproholama dhegandjo lyomeya, elundululo lyevi nomapendulopo moNamibia. Ndowishi okwa zimina okugandja oshimaliwa oshowo eyambidhidho lyopautekenika kUuministeli wOmavi nOmatulululo, unene shi nasha nomapendulo ga guma elundululo lyevi. Aanawino ya yambukile kOmbaanga yaNdowishi oye yile moNamibia okuninga omapekapekothaneko ge nasha nomayambidhidho ge na nokuningwa kombinga yelundululo lyevi momahala gopaipindi oshowo miitopolwa yaayehe. Ongundu ndjoka oya gandjele omushangwahokokolo gwayo gwaashoka sha monika po noye gu gandjele kewiliko lyopombanda mUuministeli wOmavi nOmatulululo opo gu kundathanwe. Ekandjo ota ti pethimbo lyoonkundathana uuministeli wawo owa ulike kOmbaanga yaNdowishi nehangano lyomakwatho lyoshilongo shika lyedhina GTZ kutya nayi ikwatelele komapekapeko ga ningwa nale koInternational Development Consultancy (IDC).Omakonakono ga ningwa koIDC kombinga yomapendulopo gomavi/omahala ngoka ihaga longithwa miitopolwa yokomikunda oga ningilwe momumvo 2002. Paenkundathana dhaNdowishi naNamibia momumvo 2003, osha zimininwe kutya oshitopolwa shomukuli gomumvo 2001, Euro 2.05 milion konyala oomiliyuna 16 miimaliwa yaNamibia shi lundululwe shi ninge ekwathelo - egandjo lyomagano ihe kashishi okulya omukuli. Oonkundathana natango dhoka dha yelitha wo kutya oproholama ayihe yelongitho lyomaliwa momapendulopo yi tse unene omuthindo ooprojeka dhoka dha pamba elundululo lyevi nelalakano okushunitha pevi onkalo yoluhepo. Ekandjo ta uvaneke ti: ""Uuministeli wOmavi nOmatulululo kombinga yawo, otawu ka shilipaleka kutya iimaliwa mbika oya longithwa melalakano ndyoka ya nuninwa opo onkalo yoluhepo yi nengenekwe miitopolwa yokomikunda, unene momahala gaayehe naakalimo yamo mboka taya hepekwa konkalo yuuthigona."""
2006-11-10  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media