New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / OCFU yerihumburura nombongarero ya Kakarara yovanarupa mouÞuta

OCFU yerihumburura nombongarero ya Kakarara yovanarupa mouÞuta

2018-02-16  Staff Report 2

OCFU yerihumburura nombongarero ya Kakarara yovanarupa mouÞuta
Kae MaÞunÿu-Tjiparuro Otjomuise-Ehika rOtutu Twomahi Wa Kangamwa TwovaÞuta twa Tjozondjupa, o Otjozondjupa Communal Farmers Union (OCFU) twerihumburura nombongarero yokuyandja ondjivisiro ndjiri ndino mOkakarara ndjimaihaamisiwa iyehika rehi arihe rovaÞuta, indi o Namibia National Farmers Union (NNFU). Okuza kombongarero yayo onene nene ombura ndjazuko, ndjatwapo ounane oupe, ehika rotutu twavaÞuta indwi karuyarora okukara nohange moukoto waro, tjinene nene kunotutu tutwerikuta kuro twa Tjozondjupa na Maheke, oto okuza mombongarero indjo tutumuna kutja katuna ovakuramenepo mehika indi okuza kotukondwa twato. Otukondua twahi rozongwena tjingetjo nandarire kutj nai oto katuriri tjinene. Ovatuta okuza kotukondwa tuwari itwi vekambura kutja mena rokutja kavenovakuramenepo mounane oupe wo NNFU mbuna Jason Emvula otjopresidenta, oyo kanaa ikuramenepo ozondero zawo otjozohongora mehi motjitambo tjonyama oserandu. Omuhaamise wo OCFU, Ramana Mutjavikua, Oritjatatu wayauzire ongutiro indji yokuhina kukarara pombomgarero indji mOkakarara ndino. Matja ou¿epo wo OCFU, ape oyo ndjina ounepo o 13 okuza mOmaheke, Ozonahi, Okondjatu na Ngama, mozoresevate wakutire nao pombongarero yo OCFU Oritjavari mOkakarara. Mutjavikua matja kundinondi vahinda ozondjemeno ape o 18 ko NNFU kutja ihungirireko kunaro nu tjazumba pamwe nayo vepahe omazengururiro posya ngamba o NNFU kaiyarora okutwapo otjihungiriro itji. Matja momapu vatjangera o NNFU kutja kaukuramene oumune wawo. Munao otjeri ohepero okutiasanana nawo kutja inwe oumune wawo muwo oveni nani avehekeutwapo posyo owo otjovatumba ngombe poo ovaungure vonyama. Mutjavikwa maweza ko kutja pena omapu wezumo o NNFU ngumaihepa okuhungirako kunounepo wayo tjimuna o OCFU, ngunda aihiyauta okutiasana nokuhakayena novaÞuta potupare tondjivisiro oto nai tutuheri ohepero okukapita imbi vyezumo. Komurungu matja omapu inga oura wonganda nundjiri ondero yo OCFU okokutja yehingirirwe owanyoro okupaha omazengururiro. Posya o NNFU kaiyatwapo orupare indwi otjo tjimatjiyenene okuhumba o OCFU kutja ikapahe otupare twarwe pumaihungirire omapu inga. Mariri ohunga nokuhina omataisaneno amaraisa kutja owo jtovaungure vonyaman vevara omatiasaneno inga nomasa kutja o NNFU tjimaivekuramenepo jtovaungure vonyama, ikare nondjiviro yokutja maivetjerevi poo tjike mena rokutja o NNFU ehika ndavereka omahi nomahi mumuna ovatuta peke peke, muwo mumuna ovaugnure vonyama nawina ovakune. Omaumune nozonÿero zawo nandarire kutja kazehumbasana, tjingetjo ozo kazesanene, Mutjavikua mamumu nao. O NNFU tjigetjo Oritjavari indi ngurova mOtjomuise yeere kehi yekende etarerwa pombongarero yovatuta vomahi wa kangamwa mbeungura mOtjomuise. Ombongarero indji nai yarire ombazu oruveze orure kehi yorutu indwi o Harambee Vision 2030, nduri ondunge yomuÞuta omutjiukwa, Albert Tjihero, novakwao tjimuna Uzeraije Tjazerua, Florence Uapakua Haundura na. Imwe yozongendo yari kokutja o NNFU kaikuramenepo ozongendo nozondero zovaÞuta imba. Otjotjiraisiro ihi ozondjamba nÿeripo kokutja nai o NNFU no Meatco viri motjihungiriro okukondjisa okupoporora ohoromende kutja ipate omapitisiro wozongombe ko South Africa. Momazuvira inga ombongarero indji otjiyaningirire Vetuundja Kazapua, ngwaro pombongarero indji kuye omwini, okuvasisa eningira rombongarero yohakahana yo NNFU kunovaÞuta okukahurura ozonndjamba inÿa. Posya nandarire mondando yo OCFU indji okuhina okukara pombongarero indji, Kazapua matja oyo maikayenda komurungu otja tjiyatiewa mena rokutja kambongarero yo NNFU nungwari oyovanarupa mouÞuta peke peke avehe pumapekara ovanarupa ovahenendu tjimuna o Ministeri yOtuttuombo nOvikunwa, Omeva nOmahwa nOmbaanga yOtutumbo nOvikunwa. Kazapua matja vokombanda vo NNFU ondando yo OCFU okuhina kukara pombongarero indji wevetjivisa.
2018-02-16  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media