New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ohoromende Kaina Ohange Nongono yOmahaneno wEhi

Ohoromende Kaina Ohange Nongono yOmahaneno wEhi

2006-06-02  Staff Report 2

Ohoromende Kaina Ohange Nongono yOmahaneno wEhi
"I Kae Matunbdu-Tjiparuro Otjomuise Ohoromende novature va Namibia kavena ohange notjikara tjomatu-ngururiro wehi nomaha-nunino waro, o Ministera yOkehi yOmahi nOmahandu-risiro, Isak Katali, matja. Katali wazirire ko runywaa nduapendurirwe iyo mambo we mo ngoramambo yo horo-mende ya Zimbabwe, o Herald, mo uyenda we kehi indo otjiveke tjitjazuko. Mo ma-mbo warwe omengi kwazire watjere: ""Omatungururiro wehi otjina ohepero ko Nami-bia nu matu munu kutja ova-huure tjingevo ombahuurire o Zimbabwe. Wina matumunu kutja ndoovazu ovandu va Zimbabwe vatjita nao ete wina matuyenene okutjita nao mongaro tjingeyo."" Katali matja omambo ingo weye hungirire kombunda yo mahakaeneno ngari nayo no zoministera za Zimbabwe tji vahungiririre kovinenge peke peke. Movinenge imbi mwari okupandera, omeriyandjere, nombango yohoromende okutungurura ehi nawina ozoveta zoku hakahanisa omakotorero waro. Tjatjere o Namibia maiyenene okutjita tjingetjo yari movinenge imbi. Matja epu mo Namibia kukwasere okuyandjwa om-bango omatungururiro wehi nomahanunino waro kamam-bo we mo Zimbabwe. Matja ovatuta tjiva mo Namibia varaisa nu vevanga omaha-nunino wehi kutja yemanuke pu ma pehee kutja yehaka-hane pendje yokuyehungira ombura ngaa kombura. ""Omutengwa Jan de Weta otjomunane wo NAU uyandja oruvara koamtungururiro wehi. Ku ndinondi eye watu-apehi ondjoke poo waisa-mewa motjihavero nokuhina una ofarama imwe maa urike ndjavatera ohoromende oku-hara komahanunino wehi. Omutengwa Raima von Hase uyaruka notjina tjingetjo tjokuyandja oruvara koma-hanunino wehi ngeyeruka ena rarwe 'rondanauriro ye-hi'. Ovina imbi oumwano wo-kuwombisa omaharero wehi nomahanunino waro,"" Katali matja. Mariama komurungu ama-tja ozofarama ohoromende nai nduyahara kamena roru-vara ovatuta nduvayandja ko-matunguriro wehi. Zayandjua mena rouzeu moututa, oku-hina ombango moututa ruk-wao, oungundipare wovatuta mena oukurundu nokupaha otjimariva tjokusuta natjo nozondjo kwarwe. Aperai-siwa ayo nandangu otjiungura tjomatungururiro katjipo ozofarama inda ka tjaze-randisiwa. ""Omakamburiro wehi tjiya tjiukisiwa o NAU ya woronganisa ounepo wayo okuyepirura. Ovandu va Na-mibia vasere okukambura vi mu mbimaihee? Nandarire iyandja oruvara kovanahi me-hi vouye wopendje kombanda yovature mberihepa,"" Katali matja ama weza kutja eim-buriro ekuru yari kutja om-bwiko maitombwa. Matja ombwiko ya Namibia oyo-vandu outiti motjivaro no-ndero yao itjverwa. Matja ombwiko yao iri mehi rao ngunda indjo ""yao"" airi mehi ndiheri orao. ""Rutenga nga-tuhane ehi pokainya tjazumba tuhungirire kombwiko. Ndoovazu kamuna oruyaveze mehi ongwaye ovandu tjiva tjivehavanga okuresea noku-rihanasana na varwe?"" Matja unotjari na von Hase mokurikarera pupehari wo komurungu we. Weritoorera okuhonga ohoromende, okwii takatera omunwe no kwii-rakiza ohunga nokomiti on-garere yondjiviro yapeke yehi ndjautua nokunanwa iyo-horomende. Katali matja okomiti indji kaina kupingena ozoveta nderipo nu von Hase ngakarese orutuu rwayo nawa merimwine no kurirundurura mena rokutja morutuu rwe kozombuze wa tjiukisa otjiwana posyo ohunga no-mazeva tjiva wokomiti indji. Marire nawa tjavaza o Mi-nisteri yOmahi kutja mara-kiziwe nawina matjivisiwe kutja otjiposa tjehi oo tjine tjimuna wo komurungu we motjihavero tjenatjo tjatjita. Kapena pemwe morutuu ro komiti ongarere pupetamun-wa kutja omatungururiro wehi yasere okukara nongono nu kayesere okupangina imba rukuru mba hendekerwe. Katali matja ngatu rizem-buruke kutja ongutukiro yehi indi yakambura ozombura ngapi. ""Pari omakwekuriro no makuminino peke peke nu yaeta tjike? Kayena tjiyaeta. Eimburiro ndaa ryumburwa oruveze indo yari kutja ova-zoozu kanaa verinana. Nam-bano eimburiro ndiryumbu-rwa okutja ovazoozu kavena ozondunge zoututa. Otjotjiri pehepa ondjiviro novinyo-mokise tjitjiri ondondo yarwe. Metjiwa ouzeu nondjuriro yoututa posyo kaikapitire ondjuriro yo ukaiya,"" Katali matja. Matja tjimatjiso kutjitua okuyeta otutu otuyazemise tuo tjimariva ombamba no-matungururiro yehi kutja tuyenene okusetika ondovi nomayazemisiro wotjimariva kovatuta notjimariva otji-kwatua tjotjimariva otjiya-zema tjokehi tjitjiheri itjo tji-tjiripo nai. ""Metja nao nu me-yaruka po mena rokutja oho-romende ndjaripo aa yiyaze-misa otjimariva kozopere-sende ine otjo tjimariva ojik-watua na itona. Memunu ku-tja ndoovazu vatona ovatuta ovayenda wina mavetona ndoovazu vatumbwa tji-ngetjo."" Matja omyano tjiva oho-romende ya Zimbabwe mbuya honina otjiposa tjehi koumune we otjihorera ko Namibia. Ehi mo Zimbabwe kariri momake wo Ministeri imwe uriri posyo ozominis-teri peke peke momasa no-masorero wazo zeyandja oha-mbwarakana yotjimariva novitjitua peke peke vyo ku-hara ehi, mokuri hana no-kuvatera mbahandurisiwa. ""Ovandu va Zimbabwe mba-pewa ehi ovana mitongatima nondjoroka mombuniko no kuhungira kunawo. Etjezera okumuna ondjoroka tjingeyo motjiwana tja Namibia,"" Katali matja. Matja tjimwe ovo tjiva-rakiza ovature va Namibia omwano womahaneno no-maungurisiro wehi. Peno-tjingi tjovandu mbaningira na vepewa ehi nungwari ave heryungurisa averirandisa mena rokutja ka naindi vari nombango moututa. Munai ovatare vomahi veryanga momahi inga okutuna oma-haneno wehi nokuriyandja ku imba ngunda mberi porutuu rokuundja ehi. ""Ousipi oma-harero wehi mo Namibia mayetjitua otja koveta posya yasere okuhakahanisiwa oku-tuna ondjuriro yova hinehi nokupangina imba mbapa-terwa pendje nomaungurisiro waro. Posyo katusere oku-toroka 'otja koveta' okuheya ongono. Ozoveta mazeye-ne-ne okuhakahanisa otjiu-ngura ihi."" Mapata amaningire ovatuta mbatuiirwe pomatumbo mo ru-kapita veze mbena ozofarama okukapita oruveze okuyandja otukondi tuozofarama zao kohoromende moku yauza omatungururiro wehi."
2006-06-02  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media