New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ondjambu kOtjiÞiro Otjindjandja okuyakura ombatero- Geingoba

Ondjambu kOtjiÞiro Otjindjandja okuyakura ombatero- Geingoba

2018-04-13  Staff Report 2

Ondjambu kOtjiÞiro Otjindjandja okuyakura ombatero- Geingoba
Kae MaÞunÿu-Tjiparuro Otjomuise Oruveze orure kombunda ya ngwari otjiru tjehi, Hifikepunye Pohamba tjahindire orutuu komunaneno omukwao wehi rOvandoitji, Angela Merkel, oro kuhina vazirira, tjimanga Ehi rOvandoitji otjo tjikamba meyuru otjivakotoka kokutja mavevanga okuhungirira kepu rOtjiÞiro Otjindjandja. Oritjatatu mOmbongarero yOtjiwa¿a otjiuru tjehi, Hage Geingoba, wazirire komunane wo National Unity Democratic Organisation (Nudo), Asser Mbai kombunda yehungi rotjiuru tjehi rombura aihe ohunga nongaro nongaro ehi muriri. Mbai maningire otjiuru tjehi okuhakahanise otjihungiriro tjOtjiÞiro Otjindjandja kutja tjiye kotjikoro tjimanga nokutja Ovandoitji veyakure imbi mbyatjitwa mo 1904-1908 tjOtjiÞiro Otjindjandja; kutja eyuva Ovandoitji ndivatye okuningira ondjesiro kotjiveta ritjiukisiwe rukuru nokutja imba mberi pendje notjihungiriro nai verire orupa nuverihungirire oveni. Geingoba matja kombunda yoruveze orure ohoromende yEhi rOvandoitji yakakotoka amaitja vayakura kokutja tjiri pena ovina ovivi mbyatjitwa kutja kaina kutjiwa kutja Otjitiro Otjindjandja nungwari okuhungira kanuna okuzepa. Ohoromnede yEhi rOvandoitji opuyeera nondunge yomuhindwa vapeke mOtjiÞiro Otjindjandja, oyo wina ndjiri ondunge ndjahungirirwa orure ape omieze hamboumwe. Mokutara monÿengu yomuhindwa ingwi nokutja Makara notjikee ungura. Munao wina opuvamunina kokutja maveso okutwapo omuhindwa wapeke wa Namibia tjimuna ingo wEhi rOvandoitji. Tjandje nai Geingoba otjimeya kounane wehi. Ohoromende aivyavanga motjiwa¿a ngunondengu yokurira omuhindwa wapeke wehindi neye opatoorera onongo, omutjuwewomakuruhungi Zed Ngavirue. Geingoba matja Ngavirue ngamba onguri omuhindwa wapeke wohoromende ya Namibia motjihungiriro tjOtjiÞiro Otjindjandja nOtjisuta. Geingoba matja owo otjohoromende venongahukiro kutja pari OtjiÞiro Otjindjandja. Matja nandarire okuyaruka momatjangwa wovihungiriro wondjuwo yozoveta konoo kamuna eye patjere ombatero pokati komahi ayeevari inga yasere okuyarukirapo otjisuta tjOtjiÞiro Otjindjandja. Ngunda aeri otjina tjehungira aruhe otjipena omambo ngeutuka morupanda ngekuminina ohoromende kutja maiyakura ombatero okuza kEhi rOvandoitji otjotjisuta. Matja ngatjizembwe mbetja ohoromende yOvandoitji kawo kako kaparukaze. Matja ombatero ndjiza kehi rOvandoitji nai tjimuna ozongombe ehindi ndiriyandja kovature va Namibia, tjiri marire ondjambu kOtjiÞiro Otjindjandja. Okutja otjina ihi ngatjizembwe kokutja ohoromende maaiyakura ombatero okuza kehi rOvandoitji otjotjisuta. Geingoba matja OtjiÞiro Otjindjandja katji¿a tjomanyando munao avehe mehi otjivasere okukayenda pamwe nohoromende mehi nokukamburasana pomake. Matja ohoromende inotjimbumba tjayo motjihungiriro oyo tjiihina maitjesa. Posya nandarire otja kondando nongamburiroye omwini eye utja kapesere omundu umwe mapaterwa pendje. Posia penovandu tjiva mberi punohahende Rukoro nai mberi pendje. Nu nandarire pakara onÿuvasaneno, hapo tjiri oyo nai omundu mokaramo nongamburiro? Geingoba matja indi eepuriro ndepura movakwao. Eziriro ndemuna aritja avehe vanangwa mbeheripo okuwo. Posia Geingoba matja watja owatjiri kutja ovandu avehe vanangwa posia amunu kutja ngaverore rukwao nopa¿angera Rukoro, eye wina nguri epanga re, koye. Rukoro otjomwangu we otja tjaavekara rukuru. Vahakaenena poye otjomapanga ngakara orure nokuhiyahakaena punozoserekaze zawo. Tjivasewa aveevari vahungirira kotjina ihi na raere Rukoro kutja kanaarire nawa kutja orupa rumwe rovaihamisiwa okusewa pendje. Okuzengurura otji¿a ihi matuso okuwana mena rokutja nai twarira ondjora yOvandoitji. Geingoba matja kombunda yotjihungiriro otjire veripura okuhakaena. Geingoba watja maroro nu munao opaisanenene Rukoro novakwao ombura ndjazuko kombongarero yokotjiveta. Avehungire avesuvasana aveikumwe amatja mavanga okurira orupa. Posia pari ongaro imwe nai yokutja Ovandoitji imba, horomende mbena novaihamisiwa parwe. Ihi kuye matja otjina otjihimise mena rokutja eye hapo nganana ohoromende ndjatoororwa iyovandu avehe movandu imba wina mumuna ovaihamisiwa? Matja watoororwa nozoperesende o 80 okukuramenapo ovature va Namibia. Posia kapenakuheya kutja wasere okupatera ovandu tjiva pendje. Matja mena rokutja motjina ihi imba mbaihamisiwa vekuramenwapo iyohoromende okutja vekuramenwapo mena rokutja ohoromende ivekuramenapo. Posia ihi katjinakuheya kutja imba mbenombango nondero vasere okupaterwa pendje. Geingoba matja eye una Ngavirue, onongo, omuhongwa eye wina nguri omukwata wa nawa wombinÿu youhona. Wina ngumatjiwa omakuruhungi nu tjii hapo eye ongumarandisa ovandu ve nokurirandisa omwini? Okutja munao otjimarakiza kokutja ovandu avehanyanda oporotika notjina ihi. Geingoba matja Rukoro aavemunu kutja pasere okutwapewa ovandu varwe eye paitavera kokutja kapenoumba kapehanewe pokainya nokainya ingoke o Ngavirue. Matja ombongarero yangunda ayayanderembo mokutja maihaama rukwao otjikando tjarwe nambano okuka ondjira komurungu. Posia ngunda avehahanika mombepo indji, apekazuvakwa ayo kunotjiposa motjombanguriro tja America, tjeri otji¿a tjitjihina tjaraisiwa kuye. “Hapo nambano ndoovazu otjiposa ihi okuninikiza kokutja tuveyakure kutja verire orupa, hapo nambano ami mesokuuta vi naitji tjitwaitaverasanene?,” Geingoba mapura nao naweza kokutja owo tjiri vari mombepo ombwa yokutja Rukoro masokurira orupa posia nangwari tjandje pena otjiposa motjombanguriro. Matja hapo nao omundu mokayenda vi komurungu? Imbwi omburi ouzeu otja ku Geingoba. Posia ngunda aperi nao okukamburasana pomake nokuyandja oruvara ku Ngavirue otjomundu ondoka.
2018-04-13  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media