New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / OvaÞuta va Mongua vayorayora posya ondjora indji ongarerere?

OvaÞuta va Mongua vayorayora posya ondjora indji ongarerere?

2017-11-17  Staff Report 2

OvaÞuta va Mongua vayorayora posya ondjora indji ongarerere?
Kae MaÞunÞu-Tjiparuro Otjomuise-Ngunda ovaÞuta va Mongua amaveyorayora mena rotjimariva tjitjasutirwe ovinamwinyo povandisa ndjari mOnderombapa Oritjavari ndazuko ndjavazere ape ozondola za Namibia o 42 mo kirongarama, tjiva vovatjiwe motjitamba venongekezero. Mwimba mbenongekezero muna Ndangi Nÿerura, omututa wa Tjozondaambe nomwire omukuru motjtamba tjoututa wina nguri otjihende tjomomuvanda kukukamwena oura movyoututa nu tjinene morutu rovatuta rwa mOngwa, o Aminuis Farmers Association, o AFA. Kombunbongutukiro yehi mo 1991, ehi tjiramuna ongutukiro yerapi, ovanane voporotika va Namibia okuzamba otjivahanga imburiro indi nditja pasewa otjirwa otjitjavari tjitjiri otjirwa tjongorongova. Mapemunika ayo ongutukiro indji mOmomgua yeere Oritjavari ndazuko, momemo waimba Omurari wOndjivisiro Ombaranga nguyahungirire kumwe Oritjatatu kombunda yovandisa ya Nÿerombapa Oritjavari. Kutjiva vovatuta va Mongua tjeheri owo avehe, ozopryse ovinamwinjo mbivyasutirwe yari otjina owo tjivehiyamuna oruveze orure ndoovazu indu vena vetjimunine. Posy aka Nÿerura kako. Nganduu ozoprysa ndamunikire mOnderombapa tjizavaza ovirongo vyarwe tjimuna Okorindo 13, eye otjimautu okumuna kokutja tjii nangwari otjotjiri ovina vyautu okutanauka. Ndoovazu kapekarere nao okutja opryse indi yeya nokukapita. Munao Nÿerura opu makengezisire ovatuta kutja ngaaveisamo ombihu mokutja nani ovarande veritumbura ngunda awo ava kakatera kepango rawo oro ngunda ndaÞizira ovarandise momake wovarande. “Ngunda ete atuhiyauta okutia oprysa yonamwinyo vyetu, otjirwa aruhe opumatjikara tjokukondja kutja tumune ozoprysa ozombwa kovinamwinyo vyetu, tjinene okwiisira koruveze kumatuhungama,” Nÿerura matja. Maweza ko kutja ozongondjero nai opuzekara nu ozoprysa za Ritjavari ndazuko povandisa ya Nÿerombapa zeere otjotjikamba meyuru mena rokutja eye nai umuna oviraisiro vyokutja ombura ndjimaiyende okukavaza komweze outjatattu mburi Seninarindi, omuÞuta tjazu nokurandisa, makahinda movirare vye nerikutjura otjirare kotjiuru. Nÿerura matja ovarande verikuta epango ovo muvahana otuveze auhe pumarandere noruveze omurande warwe wao kehakaranda. Mapehee kutja mokati kovarande kamuna omararakaneno nu munao ozoprysa otjizetizirwa kehi mena rokutja omurande iumwe uriri motjikando novarandise otjivehakara nomwano warwe kangamwa oruveze. Tjitjitua pomarandero okutja omurande poruveze rwoharive indo urandera ovarande ovakwao varwe votuveze twarwe ouruvze owo nduvehina okuranda. Mapehee kutja otjivarero tjoharive tjovinamwinyo omurande woruveze indo tjarabda katje nangwari nugwari otjovarande ovakwao vepango re. Munao pomarandero woharive ingo ovarande otjiverira ouÞiÞi keke vevari poo tjeri ovengi vetatu, posya motjikando pupekara omuranda umwe uriri tjimuna mOmongua. Omurande umwe uranda tjazumba akarandisa kovarande ovakwao kopryse yokehi yaindji ovarande imba ndjatjaveranda nayo kovarandise ndoovazu maverarakana nomurandise arandise komurande ingwi wopryse yokombandambanda. Nÿerura mamunu kutja ozoprysa nÿumazemunuka ayo nai zeri kombanda nai ndaurumisa nokukumisa ovatuta kutja veute okukakbura kutja ovina vyautu okuowa omena rovinamwinyo ovirandisiwa ovihe¿a mena rokutja nambano ovaÞuta vakengeze okurandisa ovinamwinyo vyao tjeri ohepero uriri. Tjarwe matja ozongombe ozohe¿a mena rokutja inÿa rukuru ndeurire pozoparamita kazetjipo rukwao mena rokutja ovatuta nambanio vezerandisa kovarande varwe ovo nai mbataurire motjitamba tjitjari tjoo karive uriri nu nai mbauta okupa ovaÞuta ozoprysa nÿumazengara pwiinÿa nÿaavemunu kovarande vepango. Pozo paramita ovinamwinyo aavitoorwa pehi uriri nu nambano kavitjipo rukwao munao ounepo wepango otjiwautu okuyaraara nu ihi ootjina tjimatjihanjaura kutja ongwaye nambano ozoprysa tjizarondo. Ovarande ovakuru vepanga mbavyarisiwa iyokutoora ovinamwinyo vyovaÞuta pehi, mena rokutja nambano motjitamba mweya ovahona varwe, omaturiro yarira omazeu kovarande ovakuru mena rokutja ovahona vevari kavekara mondjuwo imwe. Omaunguriro wina yarira omazeu kovarande ovakuru imbi mena routja otjivandu mbena omakutasaneno wokurandera ovarande pendje nehi, nu nai ovinamwinyi mbyarira ovihena mena rokutja vyauta okurarakanwa karondi tjivyeurire tjaavitoorwa pehi namorupnda, ovo nai kaveyenene otjivarero tjokurrandisa pendje otja kongutasaneno novarande vopendje nehi. Munao ovarande ovakuru otjiveri kehi youzeu wokutanaura omaunguriro wawo. Kutja ozoprysa inda mazepandere oure mbutapi otjina tjitjahorokwa iingwi ngwetjiundika nu nadarire onongo kanaa itjivandurura. Ngunda aperi nao ngunda oprysa ndjarondo indji amaimunika ayo omo Nderombapa uriri, poo Omongua mena rokutja oo potuveze ovarande pumavevaza oupupu mena rokutja ondjira ya tirirwa oteya, otjiwana tja Mongua kehi youhonapare watjo wombazu, tjakutire kutja ovarande maveso okuvaza otuveze twarwe moresevate, tjimuna Okorindo o 13, otja ku Nÿerura.
2017-11-17  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media