New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Zaire Mapatasanisa Omarondora

Zaire Mapatasanisa Omarondora

2008-02-22  Staff Report 2

Zaire Mapatasanisa Omarondora
" Omutjange wOnganda OTJOMUISE Onganga yOmiti Reinhardt Zaire matja kenondjo nandarire mwiimwe yozondjo ndumakumininwa kutja wapanga ovavere aye hiyeritjangisa kOtjirata tja Namibia Tjomiti. Oveta yOvaungure mOtjitamba tjOmiti nOmayo yo 1993 itja ovaungure motivatamba imbi vasere okuritjangisa kotjirata ihi. Otjiposa tja Zaire kuna Ohoromende tjautire Oritjavari mOtjombanguriro tjOrukondua rwa Tjomuise komurungu womupangure Dina Usiku. Ombanguriro indji Oritjatatu yaturukirwe nganduu tjiyeri yane ku Kozonyanga ombura indji ohatoi oseinina yohoromende, Theunis van der Westhuisen, tjimayandja ouhatoi we. Omurondore O.J. Lino waningirire omatuirikiro inga mena rokutja ohatoi indji kapuyari. Ohahende ya Zaire, Jan Wessels, kaari nohange nomaningiriro womatuirikiro wombanguriro indji amatja otjiposa ihi tjahingi orure ozombura hambondatu na tjarira nawa tjitjeya kotjikoro. Omupangure waitaverere kutja ohatoi indji yasere kutja yahatoire Oritjavari nongwaye Oritjatatu tjeheri motjombanguriro. Lino wahandjaurire kutja ohatoi indji kanaa yapewa erakiza rokuya komurungu wotjombanguriro. Mokuyauza otjiposa tjohoromende pomautiro wombanguriro Oritjavari, omurondore Lino warasire kutja pokati kozombura o 1997 no 1999 Zaire ""posyo nopendje noveta mokupaha otjimariva waungura otjonganga yomiti"". Wessels waitaverere kutja Zaire keyeritjangisa kOtjirata tja Namibia tjOmiti otjonganga yomiti posyo apatasanisa kutja penoruveze nduaungura otjonganga yomiti otja komarondora. Watjere Zaire onganga yomiti ndjahongwa ndjamanuka nu ndoovazu ouhatoi womahongeroe we mauhepwa opuuri mauyenene okuyetua. Wessels watjere ohoromende maihepa okuyauza omaindjambo wokutja Zaire aa ungura otjonganga yomiti aehiyeritjangisa. Munao Ohoromende opuyautire okwiisana ozohatoi zayo. Ohatoi ondenga yari Otjiuru tjOrupa rOporise ya Namibia rOmaungurisiro wOveta yOvipurikise, Bart de Klerk. Watjere eye wapewa otjiungura tjokukondonona omaindjambo ngahungamisiwa nonganga Zaire inga mo 2000. Mouhatoi we una orutuu okuza kOtjirata tja Namibia tjOmiti ndumaru hatoi kutja Zaire keeritjangisa kOtjirata ihi. Watja wina wahungira kuna onesa, nonesa ndjeritjangisa nawina omuture rive ngwatjema notjina ihi. Tjapurirwe kutja mongondoneno ye wahungira kuna Zaire, de Klerk kaaraisire nao. Waraisire oruveze ndumakuzu Zaire aa pangerepo otjomomurari imbwi o Planck napo UN Plaza. Ohatoi oitjavari yari Frans Nepembe ngwatjere wapangwa ongaota i Zaire mo 1998 navikando peke peke kombunda ya nao wina apangwa imbo. Watjere omapangero inga yari pondanda yomavaterero wovavere porive mene yoruveze romarandisiro mo Soweto. Watja pondanda indji wayakurwa iyomuvatere pomayakuriro wovaryange. Omuvatere ingwi watjanga ena re tjazumba emuhindi ku Zaire ngwe mupura kutja unapuye. Nepembe wemuraera kutja unongaota nu Zaire opemutarera ombaze nawina oupyu morutu rwe notjitare tjoupyu worutu. Okuzambo Zaire makuzu wemutuara komuyozikwa ngwa hungirisa. Waisa Nepembe punomuyozikwa ingwi ngwemuyenda nemupe omiti. Nepembe ena romuyozikwa indi keeritjiwa. Posyo wanunisire kutja omundu ngwemutara morutu yari Zaire naurike munda wa Zaire mokaongo kourondorwa mari. Tjapurirwe iyomurondore kutja oune ngwaningira omuyozikwa ingwi okumuyenda nokumupa omiti, Nepembe watjere manangwarasi o Zaire. Tjapurirwe kutja aa tjiwa vi kutja Zaire memuvaza pi nokutja pondanda pemuvaza oo pondanda ya Zaire, Nepembe kaari neziriro natja omundu tjiuna omwiihamo tjiupaha okupangwa kutja omwiihamo uwe pehi nu koyandja ombango kovina vyarwe poo kokutja nguri poruveze indo oune. Watjere moukoto wondanda indji mwari ovitiziro wyomiti, otjiriro nawina ovitiziro vyovina kaa kutizirwa omiti imbi. Tjahita mondanda indji pari novandu varwe posyo eye kaa yenenene okutuako kutja yari oo une. Watjere wari pondanda indji ape ovikando hamboumwe kombunda ya nao nu otjikando atjihe wakaenda momirari imbi mapitira otjikando otjitenga. Ohahende ya Zaire yakuminwe kutja Nepembe waire kondanda indji ozombura omurongo ndakapita nu hap mayenenevi okuzemburuka kutja pakayenda tjike nokuhina omatjangwa ngenayo okumuvatera okuzemburuka. Nepembe watjere eye kaatjiwa kutja eyuva rimwe otjina ihi matjiya motjombanguriro nu munao otjehina wakambura omatjangwa. Ohahende wina yaraisire ku Nepembe kutja hapo matjiwa kutja o Ministeri yOuveruke yapa onesa ndjiryungurira orutuu rousemba wokuryungurira otjonesa pondanda indji neye atja kena kutjiwa nu kanaa patasanisa kutja peri nao. Wina ohahende yaraisire ku Nepembe kutja eye ongwa raisa ouvere we nungwari kamurondorwa ngwemuraera kutja unongaota. Wina wapurire ohatoi indji kutja mapatasanisa kutja ingwi ngwemuyenda nokumupa omiti, ndjari onesa, yari nousemba wokutjita nao. Ohahende wina yapurire ohatoi indji kutja hapo oyo ina otjimariva tjiyasuta noyo aiziri kutja yasutira imba puyahavara omiti. Posyo omurondore kaari nouhatoi ouyakurwa iyotjombanguriro kutja otjo tjiri una otjimariva tjasuta. Ozohatoi zarwe otjiposa tjitjakayendere komurungu Oritjatatu yari o Ministera yOndjverero nOukohoke, Gabes Shihepo, wina ngwaatja wapangwa pozondanda inda, onesa Josephine Kalenga nomukohorore wozondanda inda kombunda ngwa karira omuyakuer wovaryange, Licias Shiimi. "
2008-02-22  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media