New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ovanamatuwa monooli tava nyenyeta ondado yomahooli

Ovanamatuwa monooli tava nyenyeta ondado yomahooli

2023-05-17  Staff Reporter

Ovanamatuwa monooli tava nyenyeta ondado yomahooli

Taimi Haihambo

ONGWEDIVA - Ovashingi voihauto otava lulilwa notava nyenyeta elondo lomahooli oo a ninga ondilo nonande oshinima sha tya ngaha she lihanena oshilongo ashishe.

Ovashingi voihauto ova holola omaliudo avo onai kombinga yoshiningwanima shomahooli a londa kutya voo otava nane noudjuu. Ova weda po kutya vahapu vomuvo ohava longifa oshimaliwa shihapu neenghono ngee tashi ya pokunwefa omahooli. Ova tonga yoo kutya ihava kala vali lela noshimaliwa mondjato tashi wana okulixupifa.

Daniel Samuel oo e li umwe womovashingi voihauto yomopate okwa tonga kutya, ye oku na omafiku amwe iha longo molwaashi ke na oimaliwa yomahooli. Okwa weda po yoo kutya, ovanhu vokulondeka  ova pumba okumona paife, unene tuu eshi omahooli a londa, shaashi eetaksi nado oda ninga ondilo. “Noho nande fiku olo omunhu owu kale u na otuwa yihadi ovanhu tava londo oinano yokokule, haaveshe hava futu oimaliwa ye lixwa po, nokonima omunhu oove ashike to kana natango,” Samuel ta tumbula.

"Ope na yoo omafiku amwe omunhu ho litu ashike omukonda opo u tule okafilinga akeshe oko u na momahooli, wa ningila kutya pamwe to ka mona mo oshimaliwa sha kola. Kexulilo lefiku natango iho mono mo sha shaashi owa shinga oshinano shile shi dule ovanhu ava wa londeka mefiku," ta tumbula.

Kennedy Haikali oo e li umwe womovashingi veetaksi okwa tumbula kutya, elondo lomaaholi akeshe fimbo otali va nanifa noudjuu. Okwa weda po kutya efimbo limwe omunhu oho kala wa nwefa nande omahooli omafele ane, ndele oto mono mo ashike nande omafele avali oo taa alukile mondjato yoye. Haikali oku li nota pula  ouministeli yoikwamina neenghono i kale hai tale nawa, ngee tashi ya kovashingi veetaksi va yulule ko kondado yomahooli, shaashi voo ota vali tava pi, voo konyala ovo unene hava lande omahooli shaashi ohava kala tava tondoka mopate efimbo alishe.

Haikali okwa weda po yoo kutya elondo lomahooli opeetenga, ohali va fininike opo va ka lande omahooli Okoshikango oo a shiivika nawa nedina ngungula. Okwa wedapo yoo kutya okulanda omahooli aa osha nika oshiponga neenghono shaashi epangelo laNamibia otali va tula momeva apyu.  Ashike nande ongaho ovanhu ohava fininikwa ashike konghalo va lande omahooli angungula, opo va dule okuya komesho nonande have shi ningi meholeko. “Omahooli angungula okwa pama nohaa kala motuwa efimbo lile neenghono,” Haikali ta weda po.

Omupopiliko wouministeli yoikwamina neenghono, Andreas Simon okwa popya kutya oministeli hayo hai longo omahooli, ndele omahooli ohaa landwa okudja kondje yoshilongo. Voo ove na ashike oshinakuwanifa shokweeta omahooli moshilongo. Okwa popya yoo kutya voo ihava dulu okukondolola ondado yomahooli unene tuu eshi kutya omahooli ohaa landwa ashike meedola da-US odo di na ongushu ihapu neenghono i dule eedola  daNamibia. Okwa weda po kutya oministeli oi li tai kendabala efimbo alishe opo i fye oshisho kutya moshilongo omu na omahooli opo ovanhu va dule okulinyenga noupu. “Ovanamibia ove na nokuli elao oministeli i na ehengano halu ufanwa National Energy Fund, olo hali fi oshisho shokuteta ondado yomahooli ondjilakati okufuta ko ondado imwe opo eshi omahooli taa uya okulandifwa peetenga oku na ngaho ondado i li xwepo,” Simon ta weda po.


2023-05-17  Staff Reporter

Share on social media