[t4b-ticker]

Kahuure nOvakwao Vayarurwa Movihavero Vyao

Home Archived Kahuure nOvakwao Vayarurwa Movihavero Vyao

Oveta yOvambanderu Yasembama!

I Kuvee Kangueehi

OTJOMUISE- Otjombanguriro tjOkombandambanda Omandahaha tjanakaurire eraa rOtjombanguriro tjOkombanda kutja oveta yomuhoko wOmbanderu ngainakaurwe.
Eraa indi motjiposa pokati kOuhonapare wOmbazu yOvambanderu, nOvambanderu Ovanamutjemo rayandjerwe iyotjiuru tjombanguriro indji Omupangure Peter Tjivute. Eraa indi maritanata eraa rOtjombanguriro tjOkombanda rOmupangure Collins Parker ndanakaura oveta yOvambanderu ombatasanisiwa ndjayakurwa ketenga ku Seninani mo 2005. Mena reraa indi nambano oveta indji otjiyasembama. Komurungu otjombanguriro ihi wina tjanakaurire era rOtjombanguriro tjOkombanda kutja Ouhonapapre wOmbazu wOmbanderu ngausute otjimariva tjotjiposa itji natjiraa kutja Ouhonapare imbwi ngausute otjimariva tjotjiposa tjomarambero woo Kahuure nozorata zarwe ozongwao nOvanamutjemo vesute otjihupe tjotjimariva tjotjiposa ihi.
Omarambero wa Kahuure nozorata zarwe mOuhonapare wOmbazu wOvambanderu yakurama otja keraa rOtjombanguriro tjOkombanda kutja owo ngaveyaruke movihavero vyao. Omukuramenepo wOvanamutjemo moveta, Patrick Kauta, watjere oumune wOtjombanguriro tjOkombandambanda imbwi kauna ombatero mauyeta nuwaisa omuhoko wOmbanderu morutjandja.
Kombunda yotjombanguriro Ovanamutjemo vakaworonganenene petuwo romerinaneno mOkatutura okutara meraa indi nokutja tjivazumba mavetjitivi.
Edwin Tjiramba wararerere Ovanamutjemo kutja nandarire kutja era indi karivepwisire otjiwana tjasere okuriyakura nawina oveta yomuhoko. Watjere otjiwana nambano tjina ozondjira mbari ndumatjiyenene okuripurira ko, okurisembamisira ouhopapare watjo otjini nokuripahera ombara yatjo otjini poo okurikwamba kOuhonapare wOmbazu wOmbanderu nokurira orupa rotjiungura tjokuzika ombara ombe ndjimaikongorere omuyaruke Ombara Munjuku II Nguvauva. Waraisire kutja ondiero kangamwa ndjivatoora ina ovipwite mbiinayo nu munao Ovanamutjemo tjivazu nokunununga mozondjira azeembari inda no kurihongazo otjimavetoora ondiero oseinina.
Omuhungirirepo wOuhonapare wOmbazu wOvambanderu, Uazenga Ngahahe-Tjiposa, watjere o Supreme Council yOvambanderu maihaama katjisupi okutara mondjira komurungu. Omutise wotjihavero tjOmbara yOvambanderu, Peter Nguvauva, tjazumba otjimahaamisa ombongarero yOvambanderu avehe.
Watja orupa rwe maruroporora eke rohange kOvanamutjemo neriyarikana komuhoko okuhina okuhembasana.

I Kuvee Kangueehi

OTJOMUISE

Oserekaze ndjitumbira mozondendera za Tjandjomboimue, Pevangua Kariko, makumininwa mokukara kohonga yotjimbumba tjourunga wovinamwinyo tjitjivaka nokuzepa ovinamwinyo vyovatuta va Vitoto natjikarandisa onyama ko Tjozondjii na Zorongondo.

Kariko novahakerwa mouruga varwe vane vakamburirwe Osondaha mapeta mOkahandja tjivavazerwe nomitundu vitatu vyozongombe zourunga. Ovo aveetano veere komurungu wotjombanguriro mOkahandja Omandaha posyo avepatua okurisuta okungunda amavekara pendje nouhopanare ngunda otjiposa amatjikayenda. Otja kOmbara ya Vitoto, Vipuira Kapuuo, ovature va Vitoto ovikando ovingi peke peke momieze vitatu mbyakapita veyendekera Kariko amaryanga mo Vitoto mo Izusu ombapa yonomora ya Tjozondjii. Posyo ovo kaa vemuhakere movitjitua kangamwa ovivi.

Nungwari ovature vauta okuhara ombango momaryangero we inga mena rokutja eye keiwe moresevate indji nu wina kena ovazamumwe muyo.

Orovyungura ndazuko Kariko wamunikire iyotjimbumba tjovature tjitjari amatjitjevere ngumapeya aerire omarunga wovinamwinyo okuya moresevate indji. Kariko ape wakarere oiri mOvitoto tjazumba ayaruka kOkahandja.

Kombunda wakotokere rukwao nu kombunda yozoiri mbari ayaruka.

Mapehakwa kutja momeero otjeyetjavari inga otjaturikire omitindu vitatu.

Eyuvando wakapitire pomatjaerero nomakondononeno womatemba wovature oveni posyo owo ave hahiti metemba re mena rokutja oserekaze.

Posyo Osondaha Kariko kaari omuningandu tjingetjo tjaire kOvitoto nokuyaruka ko Kahandja. Mbari pomatjaerero womatemba vaendekere kutja etemba re kombunda rahaama ayo ratoora ovina ovizeu. Veritjaerere nu tjivamunine muro avevaza mo omitundu vitatu.

Kapuuo aahaka kutja ovarumendu vane mbari metemba indi ovature vondanda yomaturiro ngeheri wokotjiveta ya Vyfranda pendje na Kahandja.

Ovo venana ozonganda zonyama zomokuti mena rokutja oserevate ya Vitoto maveitjiwa nawa. Ovatuta tjivazire nokuvekambura vakavazere omikova vyozongombe zourunga mOkahandja nuwina avekazuva kutja Kariko una okanganda konyama kukerandisa onyama kovature vorukondua rokuvare.

Kariko ngwaziriire kOmongua, makuzu wavakere etemba rohoromende nekerihoreka mofarama ye. Oporise tjiyeriteza erihwike aripi. Omurumendu we nai uri motjovakamburwa tjamunikwa ondjo mourunga ape ozombura mbari ndakapita.

Otjiwana tja Vitoto Omandaha tjayandjere orutuu rozondjemeno komupangure wOtjombanguriro tja Kahandja okutjinigira kutja atjihayandjere Kariko okungunda amerisutu okukara pendje nouhonapare. Morutuu otjiwana tjaraisire kutja ngunda ongondononeno yotjiposa ihi kaiyeya kotjikoro tjinga ozongombe ape 25 ngunda azazenga nu omahino aye munika peyapayuva.

Kairko novakwao maveundjirwa okuya komurungu wotjombanguriro rukwao mu Katjose.