Nujoma Ina Hala Okuhogololwa A Ninge Omupresidende GwoSWAPO

Home Archived Nujoma Ina Hala Okuhogololwa A Ninge Omupresidende GwoSWAPO

WINDHOEK

Omupresidende gwOngundu yoSwapo, Dr. Sam Nujoma, mOmaandaha okwa tseyitha kutya ye ita ka kutha ombinga mehogololo lyuupresidende wongundu pOkongressa yOngundu yoSwapo ndjoka tayi ka gongala muNovomba. Poshigongi shoPolitburo uusiku wOmaandaha, Nujoma okwa ti ye ita ka hala nando a hogololululwe ongOmupresidende gwOngundu yoSwapo nokugwedha po kutya ye okwa hala Omupresidende Hifikepunye Pohamba oye a ninge Omupresidende gwOngundu yoSwapo. Moshipopiwa she shelaleko, shoka sha thigi oyendji yomiilyo tayi lili poshigongi shoka, Nujoma okwa ti okwa kala omutse gwOngundu yoSwapo uule woomvula 47.

Ta yelitha kutya muule woomvula 40, ongundu inayi kala tayi lelwa ashike komuntu gumwe, ndele oya kala aluhe tayi wilikwa pamuhanga. Etseyitho ndika olya etitha omafekelo ga mone ehulilo ngele omukokoli-presidende ota ka hala a hogololululwe nenge aawe. “Etseyitho ndika nali hulithe po omauyelele ga puka ngoka tagi inyenge kutya onda hala ndi hogololululwe ongomupresidende gwongundu yoSwapo.” Oshinima shika itashi halutha mOngundu yoSwapo oshoka nomumvo 2004, Nujoma okwa tseyithile pomutumba goPolitburo kutya okwa hala okugandja iitoomo yuupresidende wongundu yoSwapo kungoka a hogolola, ano Pohamba ngoka oye okandidate yi na okukutha ko oshipundi shika.

Nonando pwa kala oonkambadhala kiilyo yilwe yongundu mbyoka tayi popile Omuprimaminista Nahas Angula oshowo ngoka a li nale Ominista yIikwapondje, Hidipo Hamutenya, okwaapopila Pohamba, shika inashi pondola sha oshoka Pohamba okwa ka sindana pOkongressa yowina yOngundu yoSwapo, shoka sha etitha a ninge omupresidende a simana nokuholike koyendji.

Pohamba okwa kala eineekelwa noonkondo kuNujoma pethimbo lyiita yekondjelomanguluko, na itashi kumitha unene okuuva Nujoma e mu ulika a ninge omupresidende. Pohamba oku li gumwe gomiilyo mbyoka ya tota po oSwapo pomimvo 1960 nokwa yile muupongekwa omumvo gwa landula ko, konima sho a kala ta dhengwa nokuhepekwa kelelo lyopamuthigululwakalo mOhangwena omolwiilonga ye yoSwapo. Momumvo 1992, okwiiyamba okugalukila koNamibia ongomuunganeki goSwapo, kakele tango okwa kwatelwa moZimbabwe oshowo konima yoomwedhi ntano mOvenduka, omanga ina sikotwa/shunithwa kOwambo nokutula mondholongo yomegumbo. Momumvo 1964 okwa yi ishewe muupongekwa. Pohamba okwa li ishewe a zimina okugalukila koNamibia momumvo 1966 pamwe naNujoma, sho aalumentu mbaka yaali kwa li ya kambadhala okutula koshiyeleko omapopyo gaSouth Afrika kutya ewiliko lyoSwapo pondje yoshilongo olya ya muupongekwa epwanga notaya vulu okugalukila koNamibia ethimbo kehe.

Mokuthika mOvenduka, okwa li ya tulwa miipandeko nokonima oya ka shunithwa ko muule woowili 16.

Etseyitho lyaNujoma kutya ina hala we uupresidende wongundu, osha eta uudhano pondje shi nasha nethigathano lyonkatu yuupehapresidende wongundu oshowo ehulithopo lyomafekelo ga kala po. Iilyo yimwe mongundu otayi ti kutya ethigathano ndika ngashingeyi oli li pokati gOmukalekipo gomalandulathano mOngundu yoSwapo mOmutumba gwOpashigwana, Hage Geingob nOminista yOmavi nOmatulululo, Jerry Ekandjo. Geingob oku li gumwe gomiilyo iikuluntu mOngundu yoSwapo, nokwa kala a pewa iinakugwanithwa ya simana mongundu, ngaashi momumvo 1989 sho a kwatele komeho epandela lyOngundu yoSwapo okugalukila kegumbo nelalakano okuunganeka oSwapo yi kuthe ombinga momahogololo gwotango gopaudemokoli. Eithano lye yopapolotika olya za nale momumvo 1963, pethimbo omugundjuka lela goomvula 22. Sho a kala muupongekwa uule womumvo gumwe, okwiinekelelwa iinakugwanithwa ya simana mOngundu yoSwapo. Oshinakugwanithwa she shotango okwa kala omupeha-kalelipo gwongundu koBotswana pokati komumvo 1963 sigo 1964. Konima okwa li omuningi gweindilonyenyeto kIigwanahangano oshowo kuAmerika sigo omomumvo 1971. Momumvo 1972 okwa hogololwa a ninge omunambelewa gwiinima ya pamba opolotika koombelewa oonene dhIigwanahangano.

Geingob okwa li omutoti goUN Institute for Namibia (UNIN) moLusaka, Zambia. Okwa li omunongeki nomukundathani omunene omanga a li omukuluntuwiliki goUNIN okuza momumvo 1975 sigo 1989. Esimano lye olya nkondopala sho a hogololwa a ninge Omukuluntuwiliki gOmahogololo gwoSwapo pethimbo lyomahogololo gomumvo 1989, ngoka ga li metonatelo lyIigwanahangano nokwa ningi omunashipundi Omutumba gwOpashigwana pethimbo ndyoka (Constituent Assembly). Oye wo Omuprimaminista gwotango gwaNamibia. Oshigongi shoPolitburo okwa li sha tegelelwa shi kundathane omalongekidho ge nasha nokongressa yongundu ndjoka tayi gongala muNovomba.

Ekandjo okwa zi moonkatu dhOngundu yoSwapo dhEwawa lyAagundjuka nokwa li a kwathele mokulongekidha iipotha tayi kondjitha omulanduveta gwiilonga yokondhalate/okondalaka. Okwa popitha omitumba niigongi moshilongo ashihe nokusikumutha aagundjuka. Konima ashike yethimbo, aawiliki yaagundjuka yongundu oya papudhula eitulomo enene lyomatanga gomutondi. Momumvo 1973, Ekandjo okwa tulwa mokalimosho konima sho kwa li a popitha oshigongi shoSwapo mOmbaye nokupangulilwa ondholongo yoomwedhi ne. Okwa li wo a pangulilwa egeelo lyokukala mokakuma oomvula hetatu momasiku 16 Novomba 1973, nomuMaalitsa yomvula ya landula ko okwa kuthwa mondholongo onene yaVenduka nokufalwa kokantuntu Robben Island. Konima yokumangululwa muNovomba 1981, okwa kala ta longo mewiliko lyoSwapo meni lyoshilongo nokukwatwa iikando oyindji pomimvo 1980 nasha. Okwa longa posikola Hendrik Witbooi poGibeon sigo omomuvo 1987 omanga ina thiga po iilonga yesiku kehe ongomuunganeki goSwapo.

Okuza pemanguluko, okwa omunapolotika a simana goSwapo a kala moshilongo, nokwa pewa onkatu yuuministeli wIikwameni muSeptemba 1995, konima sho a kala omupehaminista muuministeli owo tuu mboka.

Okwa hogololelwa mOngundumutima momumvo 1991 nokwa ningi oshilyo shoPolitburo momumvo 1997. Pokongressa yomumvo 2002, okwa ningi gumwe gomaanapolotika ya simana mongundu. Onkatu yuuhamushangandjayi wongundu nayo otayi ka ya methigathano pokongressa ndjoka tayi, kakele iilyo yimwe itayi ethigathano ndika oli li pokati kaJohn Pandeni naPendukeni Iivula-Ithana, ngoka a kwatela komeho ethigathano ndika.