Operesidenda ya Tjauana maitja oviwa¿a ngaviripwikire ombazu ovini

Home Languages Operesidenda ya Tjauana maitja oviwa¿a ngaviripwikire ombazu ovini

OTJOMUISE

Operesidenda Ongenerara Majora Seretse Ian Khama wehi ra Tjauana matja ndoondoo koviwa¿a vya Pillikwe na Serowe na wina eÞunÿu ra Tshekedi Khama okunyandera ekuruhungi romwinyo we nozo ndambo zomunane wao omunene ingwi, omuyaruke Ombara Tshekedi Khama.

Omambo inga Khama we ye hungirire pomukandi omunene wo ma zemburukiro wa Tshekedi Khama mo Pillikwe omayuva tjiyari Osondaha ndazuko opo pupari wina ozombara okuza mo Namibia tjimuna Ombara Onene yOndjuwo, yOtjimaharero, Tjinaa¿i Maharero nOmbara Otjitambi yOvaherero, Vekuii Rukoro. “Potuingi tuundja kotutu tjimuna Orutu rwa Tjauana nozonganda zo ma pwikiro wovihuze vyo ma kuruhungi oku tuvatera okutiwa vyetu vyo ru kapitaveze. Ngatu zemburukue kutja otjiungura tja kangamwa omundu oku pwika no ku tunduuza oma kuruhungi,” matja.

Khama watjere ihe, Tshekedi, waungura nawa kuna omauhonapare warwe wombazu kutja Otjauana ari harire orupa rOruwano rwa South Africa nu tjingetjo mo ku yandja oruvara kongutukiro yomahi yarwe mo Africa kehi komamuho. Itji itjimwe tji tja nangisire ozombara zOvaherero okuza mo Namibia tjinga Ovaherero tji va huka OtjiÞiro Otjindjandja tjo 1904-1908 na ve taurire ko Tjauana, ava yakurwa na ve sekirisiwa iyo muhoko imbwi Ovambagwato. Rukoro watjere omakarero worupa wetundu ra Khama movitjitua vyOvaherero, nu kombunda i Tshekedi omwini, na ombura indji yatjiti ozombura on 111 okuutira kozombura inda o 1904 nganduu ko 1908. Watjere kaye omwini omgumatja nao uriri nu gwari onagri omambo wa Tshekedi owmini tja hungirire kuna Omuhonge Michael Scott. Tshekedi mo 1946 kOmuhonge Scott watjere: “Tuna ovandu tjiva muno; vekara muno okuza nganda mbari omuzandona omuÞiÞi. Mezumburuka kutja vaziriire okuza munda mbwina nokuti onguza nu mama wari aa umuna tjinene mena rongaro yavo yondjara, nandarire okuwondja kozongoro yari ouzeu kuwo. Wendjiraera kutja aveetumbwa vi iyOvandoitji. Ihi itjimwe tjovi¿a mbi mbizemburuka nawa mo mwinyo wandje. Tate we vepa ehi tjiva nu okuzambo otji vekara punaeÞe. Nu nambano otji ma ve vanga oku kumuna.”

Oo Tshekedi, Scott nOmbara Frederick Maharero tjivaza no ku hakaena kutja Scott matuare ondjemeno yOvaherero kOmihoko Omikutasane, Tshekedi otje ve kwambera ko otjihungiriro omayuva ingo tji tja ri mOndjuwo yOzoveta yOuruwano rwa South Africa okuririsa o South West Africa orupa rwayo, wina tjimuna oruveze indo tjaa pekondjwa o Tjauana ririsiwe orupa rwa South Africa.

Omuhungirire po wo komiti osembamise no rongerise yomu kandi imbwi, Mrax Garekwe, kuna ongoramambo ya Tjauana indji o Midweek Sun, wa yauzire oupandi wa Tshekedi mongondjero ya South West Africa indji natja eye warwisa noupanÿi kutja o South West Africa aiha ririsiwa orupa rwa South Africa.

Rukoro mehungi re watjere Tshekedi nawina ovanana vmbazu varwe vOvatjauana Þnu motjauana arihe, vayakura ovakuru ve mbahuka omwinyo keraa ra von Trotha. Kanaa ve vehunba nu ndinondi ozondekurona zavo ovakwatera va Tjauana. Munao Rukoro otja ungurisire okaruveze inga mokutja Khama Ian Khama opera otjo Peresidenda ya Tjauana nu wina nai Omuhaamise wOvihavero wOrutu rOmekurisiro wOmahi ya Afrika Kehi Komamuho, ouspi o SADC, oku mutjivisa kutja Ovaherero nOvakwena va Namibia nai vakambura ongombe mozonyana mo ku ningira otjisuta okuza kehi rOvandoitji kOtjitiro Otjindjandja tji tja tjitwa mohuurire yehi Ehuure rOvandoitji. “Ovaherero nOvakwena ndinondi mberi ovakwatera vehindi, ozondekurona ohomonena zaimba mbahuka ominyo nu Ombara Tshekedi Khama novanane varwe vombazu mbu va yakura mozonganda zao, nepu rOtjiÞiro Otjindjandja nOtjisuta tji twa ramanga kuna ohoromende yOvandoitji okutja utjiwe nu uvezemburuke nao,” Rukoro watja.

Watja Ovaherero nOvakwena mOtjauana tjinene nene morukondua rwa Tsabong mozondendera za Mauaneno, va pandjara eraka nombazu yao nu vo vetara kove vere ravo okuza ko Namibia oku ve vatera oku tutumuna omara ayeevari inga nombazu yavo. Munao otjena onyune kutja mo Mauaneno ombura ndjazuko Omutju¿ikwa Khama waraisire oupupurukwe we oku ve vatera oku tutumuna omara nombazu yawo. Munao Rukoro otja ningire ohoromende ya Tjauana ituapo oveta omaraka ayeevari imga pu ma yevarwa otjomaraka omahongwa mo mahongero kotjiveta wina.

Rukoro pomukandi imbwi wayandjere ozongombe ozondema mbari ku Khama eye otja kozo ngora mambo zehindo ngwe keze kapitisire kOmbara Gasebalwe Seretse wa Pilikwe.