Geingoba owanjoro mahungire kuna Iyambo, Kuugongelwa na Nandi-Ndaitwah

Home Languages Geingoba owanjoro mahungire kuna Iyambo, Kuugongelwa na Nandi-Ndaitwah

OTJOMUISE- Ingui nguatoororua otjoperesidenda yehi yohoromende ndjakuramene okuyaruka moruveze romutjunikua HifikepuNye Pohamba, Onongo Hage GeingobA, Oritjatatu watjere makayenda mozondambo zaimba vokomurungu we natjivisa kutja ongui nai nguri o Ministera yOvarue Ovakuru, Onganga Nickey Iyambo, ongumarire Operesidenda yOkehi. 

Ingui nai nguri o Ministera yOtjimariva, Saara Kuugongelwa-Amadhila watjivisirua otjo Ministera Ondenga nu ingui nai nguri o Ministera yOviposa Viopendje, Netumbo Nandi-Ndaitwah aeri ngumarire o Ministera Ondenga yOkehi amayenene nokukara notjito tjarue otjoministera wina pendje notjito otjo Ministera Ondenga yOkehi. Ovakongorere novatarere votjitamba tjoporotika nokuyandja oumune wao otja tjivazu nokutjitarera nokutjikongorera, vamunu omatjivisiro inga otjomanozondunge nourizemburuka ouhaera posio oihi tjimatjirire otjira otjipirure kotjiveta o DTA yaraisa ongendo yokutja imba aveevatu vopondomba vazu komuhoko umue.

Tjanunisa omarundururiro wOngunÿeveta ndjayeta otjito tjoperesidenda yokehi mu Katjose ombura ndjazuko, o Ministera yOvitjitua Viomberoo yOperesidenda, Onongo Albert Kawana, waraisa kutja omaweziriko wotjivaro tjiamba mberi kombanda pondomba mohoromende ohepero okuhina okupatera ovandu tjiva pendje nawina mena rondungiro yotjiwa¿a. “EÞe ngunda tutunga nokuisirasasana otjiwa¿a tjetu. Ovito tjimuna vioperesidenda yokehi maviyandjere imba mbetunana, tjinene nene operesidenda, okuyenena okuzika ovandu okuza mouparanga wa Namibia okutunduuza omatungiro wotjiwa¿a,” oruveze indo watja nao.

Operesidenda yo DTA McHenry Venaa¿i matja omaurikiro wovoporotika vetatu imba kayena kuhitasana nomambo wa Kawana ngatena ombura ndjazuko posio omuanne wo DTA ingui matja kena kupaÞasanisa oundu wa Iyambo, Kuugongelwa-Amadhila na Nandi-Ndaitwah. Iyambo mu Kambundu ngumatjiti ozombura o 79, matuirisiro mOndjuwo yOzoveta tjazumba eripitisa kutja maka kambure otjiungura tje otjo peresidenda yokehi. Geingoba waraisire kutja Nandi-Ndaitwah mamangua kotjiÞo tjoministeri yarue ngunda amaungura wina otjoministera ondenga yokehi. Oure wozombura nai otjiÞo tjoministera ondenga yokehi tjimunikua otjotjiÞo tjourenga uriri tjitjihina omerizirira omengi. Operesidenda ndjakuramene okuhaama kotjihavero matja ovazikua vetatu imba “oovandu mbetjavanga okuungura nawo popezu”. Waweza ko kutja operesiednda yokehi tjasere okukara noukutuke okumupa ondunge nokumutumburira mondjira mu kangamua epu nokuhina ondira yoruhongue korutu. Geingoba wahandjaura omaheya wonduri yohoromende ombe indji amatja nai: “Otjiperi, ounane wopondomba mbuatandavarisiwa ouparanga pondomba nu maukosa otjimariva,” watja.

Ounane ngumeya kounane wayanisa okurira omutiasane ngumapaha ondungfe posio ahakahana okuzeumburukisa kutja: “Koruseinina avihe mavipurua kuye.” Mounane we ehi marimunu ombuiro nozoministeri ozombe ngunda tjiva zozoministeri ozonene amazeha¿ewa mokati. Otjivarero tjozoministeri matjiundjirua okuronda okuza putjiri nai pozoministeri o 22 tjinene nene mena rokutja otjivarero tjou¿epo wOndjuwo yOzoveta tjayeruruka okuza po 78 ko 104. Geingoba tjingetjo wayandjere ondaze yoministeri ndjimaitara koukaiya mehi. Tjapurirue kutja orutjiva rotjimariva tjitjisitua ovandu peke peke nduparangerako mehi merutjitivi, Geingoba wamuinine uriri. Nai tjiva zozoministeri nÿumapeya azezikamisiwa ozonÿo ndumazetara koukaiya. “Tjiunouzeu ove wasere okuuhungama ohunga, otjiti ovita nawo nokutuapo ovandu mberiyandjera okuuÞuna,” Geingoba watja amahandjaura kutja omananeno wohoromende mayetara koukaiya mehi. Otjiuru tjOrutu Orukonÿononone Romuhunga wOtjiwa¿a, mOtjiingirisa o Institute for Public Policy Research , ousupi o IPPR, Graham Hopwood, waraerere o New Era kutja pendje na Nandi-Ndaitwah, omazikiro waimbo vevari varue ayeundjua amatja owo ovanandjiviro motjitamba tjoporotika mberiraisa. Tjatarere komazikiro wa Iyambo, Hopwood watja: “ Iyambo omukahe nomutengua motjira namohoromende nu munao otjimakara nomasa ngumayehepua okukuramenapo Operesidenda. “Otjiungura atjihe tjoperesidenda yokehi katjiyahandjaurua mourekoto watjo mozondanaukiro zOngunÿeveta posio otjomundu wopopezu noperesidenda ndjimaiya kounane, memuundjire okurira omuyandjandunge wokohonga nawina okukuramenapo operesidenda povitjitua no maworonganeno.”

Kotjiugnura tja Kuugongelwa-Amadhila otjipe, Hopwood matja: “Kombunda yozombura o 11 otjo Ministera yOtjimariva, eye pupeitaverua ouparanga kutja waungura otjiungura otjipue, omundu nguasere okuyerua motjihako.” Matja Kuugongelwa- Amadhila oo Minsistera yOtjimariva ndjakara orure motjiÞo ihi nemuyana mokutja watuurungisa o Namibia muombuiko youye okuza mombura indji o 2009 ndjauta okuyaruka ombunda. “Tjingetjo eye makuramenepo po omitanda tjinga aena ozombur 0 47 nu munao mangara maeta ondekasaneno kohendi ndjayetua iyomazikiro wa Iyambo ngunozombura o 79,” Hopwood waraisa nao. Matja otjina otjitemisa atjiyerike omazikiro wa Nandi-Ndaitwah nguapewa otjito tjo Ministera Ondenga yOkehi orukapitaveze tjaa tji kuekururua otjatgjito tjitjihina otjiungura otjikahu. “Ndoovazu omazikiro inga yeya punotjiÞo tjarue notjiungura otjikahuke, matjiyenene okumunikua otjohepero komundu ngunondjiviro nomayeneneno wa Nandi-Ndaitwah,” otjiuru tjo IPPR matja. “Okuiisiea kondjiviro ye nombango motupa, mapeya wina amunu orupa rOndekasaneno poo akayenda komurungu noviposa viopendje,” Matja.