Muraranganda matja okuhepa ohoromende okumuyozikira Veii

Home Languages Muraranganda matja okuhepa ohoromende okumuyozikira Veii

OTJOMUISE – Pendje nozondangu peke peke okuzira kotjikutu tjomuyaruke Gerson Hitjevi Veii, ovazanunue, ovakuatua va punaye, otjira tje omundu tjimotja otjaa kuaterua, ahupire, ahitire tjo moviovakamburua viporotika ovikando novikando na kaseinina motjovakamburua voporotika otjitjiukua mombondi nond atumiser yatjo, ihi Okakoverua ka Robben mo South Africa, imue yozondangu zokomutima kakotjotjiri oyondjo ndjazire ku hongaze womuyaruke, Adelheid Muraranganda Veii.

Muraranganda Veii, wozombura o 96, wariumue wovandu omasere nomasere okuza kOritjvavari pomayandjero wondjozikiro oseinina potjikuno tjondjuwo yozoveta nganduu Oritjatatu pomasuvisiro womuyaruke Veii pEtjo rOzombanga¿e mOtjomuise, mbayandjere ondjozikiro komuyaruke Veii. Kombunda yovahenendu peke peke okutua oruzenga peyendo rombanga¿e omuyaruke Veii, umue wovakayendise wotjiungura tjombakero, Onongo Becky Ndjoze-Ojo otjapere omukurundu Adelheid Muraranganda Veii oruveze rokuyandja okambo ke otjokuvirikiza omuatje we. Ama riri, eye wina mbahuangere otjingi tjovayandja vorohoze wina mbanjaikire moruhoze, omukurundu Muraranganda Veii watjere okunene okuhepa kohoromende ndjayozike omuatje we amatja eye ondjozikiro ndjiÞeki imba kanaa weimuine momuinjo we nu kenee keimuna. Nomambo omasupi inga eye otjatjere omuatje we ngakaende nawa.
Ondjozikiro oseinina nombakero yombanga¿e omuyaruke Veii yakongorere ape oviveke vivari viomutambo wotjiwana no Swanu nomutambo wehi owo ombuatire Omandaha erapi rehi tjirautire okurondisiwa ohinga oure womayuva yeyatu nganduu kombakero ye Oritjatatu. Muzemue zozombinika mozombinika otuwondja ndakararereko okuza kombangane omuyaruke Veii tjawire omayuva tjiyari 14 ku Tengarindi, ndari eyuva rorusuvere, yari ongumbiro yOmuhonge Zephania Kameeta eye nguari notjoungura tjombakero tjaningire ku Ndjambi kutja matjite kutja imba mbumavekahaama mOmbongarero yOtjiwa¿a vekambure otjihorera tjomuyaruke Veii okuhina okurupurira kezumo raoveni.

Mehungi re pEtjo rOzombanÿe Omutjuniku Hifikepunye Pohamba, otjoiru tjehi watjere o Namibia maripete oviiru okuyandja ondjozikiro kombangane yaro otjatjimarimusuvisa pEtjo rOzombanga¿e. Eye oure womuinjo we weriraisa musuvere wehi otjomuruire wongutukiro omuhinandira neye wahungamenue iyomakamburirre, okutatumisiwa nomupaterua motjovakamburua. Posio eye wapandera neriyandjere ongutukiro, ousemba nohange. Nambano otjatjimasuvisiwa o Namibia rasere okuzemburuka ovitjitua vie norusuvero rue ruehi re. Nandarire kutja oro nai rina oruhoze orunene oro ruasere okuhuhuminua narupewa ombango iyomeriyandjero we. Watjere ena romuyaruke Veii marikarere momatjangua wekuruhungi ra Namibia natja oro marikara ama riyozike nokukara nondatero naye.

“Yari ouyenda oure okuza konganda komuruemendu nguaa kambura kutja okukongoreraa otjizire otjizenge tjomahina yongutukiro,” Operesindenda yo Swanu, Usutuaije Maamberua watjere mehungi re potjikunino tjOndjuwo yOzoveta Oritjavari pomayandjero wondjozikiro oseinina. Watjere ombandjarero onene kotjikutu tje, tjinene nene oserekaze ye, Adelaide novanatje. Ondiro ye tjingetjo kambanjderero porue ko Swanu notjikutu tje nunguari wina ko Namibia arihe oyo ombutarere yotjiwa¿a. “Yari ouyenda oure yozondjuriro ombanga¿e ya Namibia kuuhiyatjiukirua kokararata kotjira kuiintjinda nunguari kongamburiro nomatuiiro momaunguriro yozongamburiro inÿa.Ouyenda oure komurumendu nguari nomgamburiro mokutja ondiwo yongutukiro maitono mouparanga womivanda nozondundu zotjiwa¿a ngunda atunomuinjo. Omurumendu ngaru nongamburiro kutja ousemba mautjitua oko kumakutarerua kangamua ovitjitua nozondando ze. Oruroto rue nomaundjiro we ndinondi ongumatunjandere nokumurira,” Maamberua watja.

Matja ouyenda mbuayenenisiwa iyomuriyanjdere nomunarusuvero nehi re nguhina waivaivire nu nguapa otjiwa¿a omaundjiro moruveze ronÿozera yoninikizire kokutja rimue romayuva o Namibia maisukumuka momutue womuriro nari kambura oruveze ruayo momahi omakuao omakutuke. Ouyena imbui Oroviungura tjiyari 14 ku Tengarindi otjiwayandere komurue ingui epatje ngueriraisa omayeneneno wapeke wokuhupa ondatumisire nombeze korutu rue ngunda aai mOkakoverua ka Robben. “Ondatumisire nombeze ete ndinondi ndjituhina maaturipurireko. Ihi otjiihamise tjinene kotjira tjo Swanu eye tjaungurira nokuhina okuiivaiva oure womuinjo we. Omuzapamue motjirua Veii kanaa patukira pehi moskepi ovina tjiviarira ovipiu otja varue tjivatjita. Wapandera mena rongamburiro ye kutja otjirua tje otjousemba nomuhunga woporotika yetu ongarate nouhanjinganjingisiwa.”