Omaliudo omunyanyangidi woshifo – Okuhoolola oshinakuwanifwa shakula 

Omaliudo omunyanyangidi woshifo – Okuhoolola oshinakuwanifwa shakula 

Oku na ashike omafiku taa valulwa opo Ovanamibia va ye vali poukefa womahoololo va ka hooloole ovaleli vavo vopaitukulwa naavo vomalelo eedoolopa. Omafiku eshi taa ka kala 26 Novemba 2025, omikweyo ito mane eshi oshilongo ashishe tashi ka kufa ombinga momahoololo. Eshi omafiku taa ende taa fikana, neengudu dopapolitika oda pandeka node litula mo okuninga oikonga yomaxwaxwameko okuulika nokupandifa ovaulikwahoololwa vavo koshiwana. Ashike nonande eengudu dopapolitika da pandeka ngaha, eedula edi oinima oya lunduluka ngaho kashona, eshi movaulikwahoololwa mwe ya ava ve lifikamena po voo vene. 

Okuhoolola oufemba wOmunamibia keshe, ngaashi naanaa efinamhango loshilongo tali wilike, nokwa teelelwa keshe Omunamibia a wanifa po oipumbiwa yomahoololo a ka hoolole ovaleli vaye ovo a hala, pehe na outile ile oumbada washa. Ashike mbela okuhoolola koo vene otaku ti shike kOmunamibia e li moshilandopangelo, e li komunghulofuta, ile ngaho e li kohambo ta takamifa eengwandabi daye? 

Okuhoolola koo vene otaku yandja omhito kovakwashiwana va ninge omatokolo kutya olye va hala e va kwatele komesho moipambele yoshilongo noitukulwa. Onghee luhapu eengudu dopapolitika ohadi pitifa omikandafaneko davo odo da tofa mo omalalakano avo, nomayakulo oo va hala okupa oshiwana moule weedula nhano di li komesho. 

Epulo oli li apa kutya mbela eengudu detweni odi na ngaho omalalakano taa itavelifa ovakwashiwana? 

Mbela omalalakano haa tofwa mo oku na tuu ouningilo noushili? 

Paemhito dimwe ovanapolitika ohava popi ooNanghali vokeulu, omo to hange tava udaneke oinima ihe na ouningilo. Mbela okutala komutengenekwafaneko woshimaliwa, otashi shiiva tuu opendjela yovakulupe shili yi ndaabulwe, ile ovahongwa vokoiputudilo va pewe eembongo doshali ve lihonge, ilko ngaho vati dimwe hadi udaneke oupomba womaadi okulya momaumbo? 

Ngeenge otashi dulika omolwashike mbela ihapa tulwa eenghatu pamishangwa da yela sheke kutya otashi ka longwa ngahelipi nonaini tashi tulwa moilonga? 

Ope na yoo ovaulikwahoololwa oohandimwe va ninga vahapu, luhapu oohandimwe ava ve lifikamena kave na omakanghameno a shangwa a yela kutya otaa lalakanene okupa Ovanamibia omayakulo oludi lilipipo. Mbela ngeenge owa hoolola omuulikwahoololwa e lifikamena po, ndee ta findana, oto ka longifa oshiyelekanifo shilipipo kutya eshi a udaneka osho ngahao ta tula moilonga? 

Onghene efimbo paife ola fikana Ovanamibia va ninge omatokolo okolela, e li mondjila mokuhoolola ovaleli vavo, ndele hakuhoolola ashike shaashi wa hala okuwanifa po oufemba woye, owu na yo oshinakuwanifwa unenenene shaashi eshi ngaho to kunu osho ngaho to ka teya. Nonande pe na omapulo ahapu nomalimbililo apa naapenya, Ovanamibia ovanamibili shili no kape na oumbada kutya omahoololo otaa ka ningwa pamukalo wombili nopehe na omakuyunguto, ongee, shikukutu na kale molusha eshi hatu yeni tu ka ningeni omatokolo e na sha nonakwiiwa yoshilongo shetu.