Ignatius Nambundunga
Kape na oshinima shihe na etameko, eshi ngaho vamwe tava mane elihongo lavo, vo vamwe opo tava tameke.
Omanga twa ninga oivike hatu tyapula nokutumbaleka ovalihongi vokoiputudilo yopombada oshilongo ashishe, Olomakaya ola li ehafo lakula kovadali osho yo ounona vopofikola yopedueelela yedina Future Little Professors oyo i li modoolopa yaNdangwa moshitukulwahoololo shaShana, eshi ve shi pondola okupa ondodo yoshikunino omufi.
Ofikola ei ohai longo ounona okudja peedula mbali fiyo hamano noya totelwe po momudo 2022 naashi oshikando oshititatu ovanafikola tava djala omanguwo nokupatululilwa omuvelo okuya kondodo yotete pambelewa. Nonando Future Little Professor a tameka ashike nounona omu-17, monena omuvalu ou owa hapupala, nowa konda po90. Eshi otashi ulike elinekelo lovadali moshiputudilo eshi, osho yo elitulemo lovahongi pofikola.
Eshi a ya meengundafana naKundana, nakutota po ofikola eyi yoFuture Little Professors Justina Mbango okwa ti ofikola oya totwa pefimbo loCovid-19. “Onda hangika ashike opo nde ya mo modoolopa yaNdangwa nonda kala nokukonga ofikola yokaana kange, ndele kemanya ku dja ondwi.
Onde ke lihanga nda kwatwa kediladilo lokutota po oshiputudilo shounona vashona opo ndi kufe yo ovadali vakwetu molukongo olo lidjuu,” Mbango ta ti. Okwa tumbula kutya ofikola yaye otayi lalakanene okuhonga okanona Okanamibia momudingonoko wa amenwa, wombili nohole ngaashi naana ve linekelelwa oshinakuiwanifwa eshi kovadali nokovakumbinga aveshe moshimhungu shehongo. Ovadali vounona va djala omanguwo mOlomakaya ova tumbula kutya ounona wavo ou shi okulesha nawa, okushanga okati komokutwi, nokuvalula oove ashike to ti ino hala.
Wumwe womovadali okwa pupula kombuda ongushu yehongo pofikola opo. “Edina lokaana kange oTrevor Muashekele, okwa waimina Future Little Professors mepupi lomido nhano, okwa ulika elunduluko nokwa popyoka ngeenge tashi ya mokunyola kwaye osho yo okulesha.” Ta tumbula ngaho pauxupi.
Omudali umwe vali wedina Petrina Shintama naye okwa holola enyanyu nolupandu laye e shi e wete omona a pewa oshipatululo oku ka tameka ondodo yotete momudo twa taalela.
“Nena ondi udite etumba. Otashi hafifu okutala ounona vetu va hanga ondodo ei yakula yotete mehongo lavo. Olupandu nalu ye kovahongi eshi va shilipaleka kutya efiku eli olo limwe lomomafiku a fimana monghalamwentyo yokaana,” ta ti nelimemesho lakula.

