Namibia a dimbuluka efiku loHIV/AIDS  …98% daavo tava lumbu nombuto va panga oukaume nouhaku

Namibia a dimbuluka efiku loHIV/AIDS  …98% daavo tava lumbu nombuto va panga oukaume nouhaku

Auleria Wakudumo 

Ovanamibia keembinga neembinga ova dimbuluka efiku lo-HIV/AIDS olo hali dimbulukiwa mounyuni mefiku lotete laDesemba odula keshe. 

Minista wouhaku nonghalonawa Esperance Luvindao okwa holola kutya efiku eli otali lalakanene okudimbuluka ovo va kanifa eemwenyo davo molwombuto yoAIDS osho yo okutwa omukumo ovo tava lwifa omukifi wo-HIV. 

“Efiku eli otali tu dimbulukifa omafiku mai omukifi nombuto ei okonalenale, efimbo eli tu li mulo paife osho yo konakwiiwa oko kwa taalelwa,” Minista ta holola ngaho. 

Oshitufidimbuluko osho sha ningilwa moTjiwarongo moshitukulwa shaTjozondjupa osha hovela nokulinyongamena koshipala, okudimbuluka aveshe ovo ve tu fiya po molwa omukifi ou. Odula ei oshivilodimbuluki shomukifi woHIV/AIDS otashi dimbulukiwa koshi yoshipalanyole “overcoming disruption, trasforming the AIDS response and Namibia’s national call to action, sustaining the HIV response, ending stigma and building resilience communities,” osho sha hala ashike kutya etulokumwe lOvanamibia, va hangane nokulwifa omukifi ou. “Ovanhu eepelesenda 98 ovo tava lumbu nomukifi wo-HIV/AIDS oveli kepango, eepelesenda 96 dovanhu ava ve na omukifi woHIV/AIDS ove shi oidjemo yavo, hano va konakonwa, neepelesenda 98 dovanhu ovo ve li kepango ova shunifa pedu eemhito davo dokutandaveleka omukifi ou,” Luvindao ta ti ngaho. 

Minista okwa ti nonande oshilongo sha hafa molwaoidjemo iwa okushunifa pedu omukifi ou, natango ihapu oya pumbwa okutulwa moilonga. Okwa ti Ovanamibia vahapu natango ove li momhumnwe youshina vokulikonaakona omukifi wo-HIV/AIDS. 

Minista okwa ti ounyuni owa uka komesho nonghene ovanhu nava ude ko nokutambula ko omiti odo tadi ndulukwa da nuninwa okukeelela ile okupanga omukifi ou. 

“Ohandi popi ovenda hai ifanwa oLenacapavir. Ei ovenda hai vendwa ashike luvali modula notai xwepopaleke okupanga omukifi ou,” Luvindao ta ti ngaho. “Luvindao okwa holola kutya epangelo otali longo noudiinini opo li mone epitikilo lovenda ei opo i dule okulongifwa moNamibia nokukwashilipaleka yo kutya oya ningwa ombilixa opo Omunamibia keshe a dule oku i longifa,” Minista ta ti ngaho. Pefimbo opo tuu opo, minista okwa pitifa pambelewa omulandu hau ufanwa ART oo hau holola eemhango nomilandu dipe da pamba omukifi ou osho yo omulandu woNational Prevention of Mother to Child Transmission (PMTC) hano omulandu wokukeelela omukifi woHIV/AIDS okudja kumeme wa uka kokaana. 

“Ohandi indile natango ovanailonga vouhaku aveshe moipangelo nomomikunda opo va twikile okuyakula oshiwana nondjungu. Omolwaefiloshisho leni, tu li nena ponghatu ei,” Minista ta ti. -wakudumoauleria@gmail.com