O Swapo, Geingoba vatjiti omakuruhungi

Home Languages O Swapo, Geingoba vatjiti omakuruhungi

OTJOMJUISE – Otjira otjinane, o Swapo ya Namibia, nomuvarekua watjo kouperesidenda, Onongo Hage Geingoba, Omandaha watjitire omakuruhungi momatoororero indu tjivanuisire ovevepirure ozongute nandarire kutja ozongute inda omomatoororero.

Potjikando otjitenga okuza kombura indji o 1989 yomatoororero omatenga wouyara mo Namibia, O Swapo yatananene ozoperesende o 80 momatoororero wou¿epo wOmbongarero yOtjiwa¿a ngunda Geingoba aazikamisire otjika¿ena tje omuini momakuruhungi tjamunine ozoperesende 86.7 zomaraka tjitjiri otjivarero tjokombambanda tjitjakaerere ko mekuruhungi romatoorore woperesidenda mo Namibia. O DTA kehi younane oumutanda wovikasuka wa McHenry Venaa¿i yeere poruveze orutjavari nozoperesende 4.8 uriri naitjizikiza o Rally for Democracy and Progress (RDP), ndjimakuzu oondjiri ondaarua onene nene momatoororero inga indi ihi tjitjari otjira otjipirure tjitjamuine omaraka ozoperesende 3.51 uriri.

Inga yari omatoororero omahanduze wo Swapo ndjamunine oviharero o 77 mOmbongarero yOtjiwa¿a, tjitjaisire ovira o 15 ovipirure okurarakana ovihavero imbi o 19 mbiahupu kovihavero avihe kumue o 96 mombongarero indji tjimuna ozonguvi kokapi. O DTA yatoorere vitano viovihavero imbi naikongorerua iyo RDP novihavero vitatu. Posia tjitjihari amatjiundjirua ko momatoororero inga, o Workers Revolutionary Party (WRP) yahanduzire kangamua tjiyamunine ovihavero vivari nokuhina kumatjizire. Ovandu ovengi vari avatemua kutja hapo o WRP ovakendu otjo tjitjihatjiukue kaparukaze tjitjazire nokutaara omana omatjikuua tjimune o RDP nandarire mokarongo tjimuna Okongo, ohapo kukerira okuruwo ko RDP nai yokuruwo kukuayambururirue mOkongo.

Ovanamibia o 893 643 mbatoororere momatoororero wOmbongarero yOtjiwa¿a ombaririre ovandu ovatenga mo Africa okuyandja okutoorora nomahina. Posia otjiihamise okoo kutja ovatoorore avehe kumue o 350 456 movatoorore avehe kumue ape enge nomayovi omasere yeveari mberitjangisa komatoororero mehi kanaa vayandjere omaraka wawo momatoorore woperesidenda ngunda momatoorore wOmbongarero yOtjiwa¿a aeri o 347 551.

Otupa otuingi mehi katuari nohange neyuva rimue romatoorore ndahititisirue ombura indji mena rokutja aavemunu kutja oro kariyenenene kovatoorore avehe mberitjangisa okuyandja omaraka wawo. Varue wina vayandjere ondjo ozomahina inÿa tjiva nÿaazehaungura nawa otja tjimue tjitjatjitire kutja omatoororero yekawondjo nongono novatoorore vetire okukurama motuteto oture.

Otjira atjihe tjasere kutja tjamunu omaraka o 9308 okumuna otjihavero mOmbongarero yOtjiwa¿a, Otjirata tja Namibia tjOmatoorore tjatjere nao Omandaha. Tjatjivisire kutja o Swapo yamunine omaraka o 715 096 womaraka ayehe o 893 643 ngayandjerue. Kombunda yOmuhaamise wOvihavero vio Tjiarata Tjomatoorore tjatjivisire ovivarero viomaraka, Operesidenda Hifikepunye Pohamba, eye ngumatuapehi otjiyoke, watokere Ovanamibia okuyandja ondengero nondjozikiro kovivarero viomaraka imbi. “ Otjiwa¿a tjahungire. Nambano ngatukamburasane pomake nutue eke ketemba okukurisa ehi retu, okupuisa ehupo rovandu vetu noikutuara o Namibia kozondondo zarue zokombanda zombuiro,” eye watjere.

“Ovandu vahungire. Ouyara ounamuinjo nouveruke mo Namibia. Ehi retu nambano rina Operesidenda Ndjatoororua nounepo wOmbonagerro yOtjiwana mbuatoororua, mbumaveundju okutuirisiwa okuungurira ovandu vetu,” Pohamba watjere na komurungu. Tjeere kembo Geingoba watjere ondaarero ye ombango ya Muhona natja ndoondoo kOvanamibia okumutoorora okunana ehi. “ Onawa onao, ovandu va Namibia veere moving wawo navemunu kutja owami ngumbasere okukambura,” Geingoba watjere. “Ngatukamburasane pomake mena rokutja amei merire operesidenda yOvanamibia avehe. Kepeno mu Namibia maso kupaterua pendje,” watjere.

Venaa¿i watjere ouyara kanaa wuurisiwa nokuhina ovataarua. “Ovanane aruhe vasere okuzikama tjivawire motjirua. Tuauru otjirua otjizeu otjira tjetu tjitjihina tjakarere natjo oure wozombura posia tuaÞona okutjitutumuna. Onongo Geingoba watupuka otjikara otjiwa posia o Africa wina maiso okuserekarera kutja matuso kurira omapanga omanene momataarero kutja tuyenene okutunga ehi retu.”

Ou¿epo oupe wovira mbumau kahaama mOmbongarero yOtjiwa¿a ombura ndjazuko mbuharimo owombui. Imbui mauriweza kuimbi ombura ndjazuko mbuari mo nu ombura ndjimaiyende mbuhaisamenue iyovira viawo:

SWAPO
1. Laura McLeod-Katjirua
2. Agnes Kafula
3. Sebastian Karupu
4. Lucia Iipumbu
5. Veikko Nekundi
6. Johanna Kandjimi
7. Natangwe Iithete
8. Sophia Shaningwa
9. Tom Alweendo
10. Christine //Hoebes
11. Engel Nawatiseb
12. Anna Shiweda
13. Asser Kapere
14. Lidwina Shapwa
15. Frans Kapofi
16. Ndilipo Namupala
17. Maureen Hinda-Mbaziira
18. Aino Kapewangolo
19. Hamunyera Hambyuka
20. Penda Ya Ndakolo
21. Bernadette Jagger
22. Lucia Nghaamwa
23. Sankwasa James Sankwasa
24. Kornelia Shilunga
25. Sakeus Shanghala
26. Anna Hipondoka
27. Leon Jooste
28. Priscilla Kavita
29. Rebecca Iipinge
30. Derek Klazen
31. Sophia Swartz
32. Usko Nghaamwa
33. Itah Kandji-Murangi
34. Annakletha Sikerete
35. /Ui/o/oo Royal
36. Faustina Caley
37. Emilia Amupewa
38. Daniel Kashikola
39. Margaret Mahoto
40. Marina Kandumbu
41. Norah Munsu
42. Bernardus Swartbooi
43. Ida Hoffman
44. Leevi Katoma

DTA
1. McHenry Venaani
2. Jennifer Van den Heever
3. Vipuakuje Muharukua
4. Elma Dienda
5. Nicolaas Albertus Smit

RDP
1.Mike Kavekotora

UDF
1. Aphius !Auxab
2. Dudu Murorua

APP
1.Madala Nauyoma

NUDO
1. Asser Mbai
2. Meundju Jaha¿ika

RP
92. Henk Mudge

WRP
1. Willem Beukes
2. Benson Kaapala

UPM
1. Jan Johannes van Wyk

I Mathias Haufiku