Ombara Munjuku III waroporora eke roupanga kOvambanderu vOmbara Otjitambi Nguvauva

Home Languages Ombara Munjuku III waroporora eke roupanga kOvambanderu vOmbara Otjitambi Nguvauva

OMAUEZONJANDA – Ombara yOvambanderu, Kilus Karaerua Munjuku III Nguvauva waroporora eke roupanga kOvambanderu mbewira kehi younane wOmuara Ombara Otjitambi yOvambanderu, Aletta Nguvauva nu momuinjo tjingewo eriyarikana kovemupe woruvara okuyakura varue “momganda” wina.

Osondaha Munjuku III otjatuirisirue otjombara yOuhonapare wOmbazu wOvambanderu muno. “Ami meningire omuhoko wOvambanderu okupukata ombuaneno movitjitua viawo. OweÞe otjiwa¿a tjimue nu munao otjituasere okusekamena tjimue muiimbi mbimatuungura. Kapena kunatja kutja ukara munda u¿e mondjakahana yotjihavero tjomuhoko, ami mekuyakura okukotoka konganda nomutima omupore,” eye watjere.

Mehungi re ndaresererue menare iyomupendunge wapeke, Philip Tjerije, o Ministera yOmananeno wOtukondua nOzongomainde, Omakuizikirom wOmaha nOmekurisiro wOkozombanda, Omajora Ongenerara, Charles Namolohm nai nguakeruka kotjiyoke tjotjihako tjo Majora Ongenerara, watjere Munjuku III nayaruka mozongaku zovanane omapenda votjiwa¿a tje. “Kove makuundjirua kutja ukayende mozondambo zawo nokuungurira otjiwa¿a tjoye nozongari nondengu youndu nu nokuhina ondira nongarera. Kangamua auhe, Mutju¿ikua Nguvauva, maundjire ko kutja ounane woye ukare nombakatui kotuhepo nonzonÿero zotjiwa¿a tjOvambanderu avehe nokutja ove motjiungurire nokuhina ombangu kutja karive ou¿e mou¿epo wotjiwa¿a tjoye,” Namoloh watja.

Wariamene komurungun natja Omukekua Otjombara makambura ounane wOunonapare wOmbazu wOvambanderu moruveze otjiwa¿a tjitjaÞukuÞuka nokuha¿ika. “Otjiwana tjoye tjahanika kombunda yozombura zondjakaha younane. Rira omuwaneke nomuhanganise motjiwa¿a tjoye tjitjaha¿ika. Tunga ozondopa, yeta omairo oupupurukue nohange kotjiwa¿a tjoye. Una otjiungura otjitue tjokukotora ohange nonÿikameno, oupupurukue nombuaneno motjiwa¿a tjOmbanderu. Oha¿i nozondjakaha zounane motjiwa¿a kazeyandjere omekurisiro nomekuriro motjiwa¿a nu mazeyenene okutuara kokuhandera po¿a pemue nokuhina omaundjiro,” Namoloh watja.

Munao otjaningire otjiwana tjOvambanderu okusisika mehi orutjiva nokuungura okuyenda komeho kombuaneno nondjesirasaneno motjiwa¿a. “Ami momutoko amuhe okupa Omukekua Kilus Nguvauvaomaunguriro we¿u kumue ayehe nokumupa oruvara okunana otjiwana tje¿u. Tjingetjo meriyarika¿a kozorata azehe zokombanda zombazu nozorata zombazu zOuhonapare wOmbazu wOvambanderu okuungura kumue napamue okunjomona ombuaneno nondjesirasaneno kombuiro youohonapare wombazu wenu amuhe pamue.”

Mehungi re potjitjitua tjingetjo Ongooneya ya Maheke, Festus Ueitele, watja eye unonyune okurikuta kokowa yaimba mbaworongana okurira ozohatoi zotjiwa¿a tjitjasewa ape ozombura hamboumue nokuhina omunane. Watja otjiwana tjOmbanderu katjo atjiyerike mo Namibia tjitjari mouzeu ouhazerua imbui otji tjinga airi ongaro mehi arihe mouparanga waro posia mOmaheke airi ongaro ndjiri moviwa¿a tjiva uriri muyihiyazengururua. Matja omauhonpare wombazu yasere okunjomona ombuaneno, omakarero wapamue mohange, okutunduuza nokunjomona ozongamburiro zozongaro novitjitua viomuhoko nozombazu nÿumazevatere okuruisa ozongaro ozohazendu tjimuna oukaiya wozongaro ozombua, otjitandi tjitjahungamisiwa ovakazendu, okuvatera ohoromende okuzengurura ozondjakaha zehi novitoke viarue ovingi mbiakuramena otjiwa¿a momurungu.
Ueitele matja tjiva womauhonapare wombazu yenondjo wokuhinga oviwana viawo kutja vipirukire omananeno omawa nozoveta zehi ewa indi. Matja eye otjo Ngooneya kanaa yandjere po¿a puphehina oveta nunguari maungura kuna kangamua omusuvere wohange nanguzemburuka kutja ehindi indi rina ohoromende ndjirinana ndjazikua iyotjingi tjova Namibia. “Ami etjevanga okutoka omauhonapare ayehe yombazu, nu tjinenene Ouhonapare wOmbazu wOvambanderu okuwangata ou¿epo auhe wotjiwa¿a tjoye nomaune wawo nomauvange peke peke mena rokutja moupeke muna ouwa,” Ueitele matja. Wariama komurungu natja posia omaumune peke peke yasere okuhungamisiwa ozongondjero ozondunge nomayandjero womasa koviwa¿a.

“Indui nambano onduri oruveze rokuriyaruka mourekoto kutja putuhaungurire nawa pupeÞapi oope¿e, indui nambano ooruveze rokuyaruka ombunda kombutiro nokutungurura imbi mbihaungurirue nawa pupeÞapi. Indui nambano ooruveze rokutua ozondanado zokourike nokutenga nondando yoviwa¿a vietu naindjo yotjiwana.”
Ueitela matja kapena oka¿epo kotjiwa¿a makeso kirumuna kutja kaisiwa pendje nandarire kutja oko kena orutjatjo poo oruhatjato nduasanapi nunguari ou¿epo auhe woviwa¿a mauso okurikuamba kounane otjovanane vombazu. (O Nampa nomatjangua yo New Era oini)