OTJOMUISE- O Ministeri yOmananeno wOtukondua nOzongomainde, Omakuizikiro wOmaha nOmekurisiro wOkozombanda yahindire oruhindo ruayo okukakonÿonona kutja nguasere okuyaruka motjihavero tjOuvara wa Zaraeua ou¿e.
Oruhindo indui Omanadaha otjiruavazere mOmatjete naruhakaene nOmbara Raphael Hiangungo Kapia novemukongorere ngunda aruhiyakapita komurungu oku kahahakaena nOmbara Manasse Meundju Zeraeua novemuperuvara. Ihi tjakongorere ondjakaha ndjahingi oruveze orure pokati ka Kapia wOvakueyuva nOtjipepa na Zeraeua nguri omuatje womuyaruke Ombara ya Erongo Eerike Zeraeua nguaÞa mo 2012. “Mavevanga okukahurura kutja mowatjiri nguasere okuyaruka motjihavero ou¿e,” Phillip Ngunovandu nguari pombongarero yotjimbumba tja Zeraeua punotjimbumba tjo ministeri watja. Kombunda otjimbumba ihi otjitjari amatjiso okuhakaena kuna otjiwa¿a tjitjaha¿ika okunua oumune watjo.
Ombara Kapia wakuramena momurungu omazemburukiro kotjiveta wOmbara iyohoromende otjombara wOuhonapare wa Zeraeua wOmbazu amatja kamakohoke nomahazuvakua. Ovayandja ruvara ku Kapia vetja Zeraeua kasere okurira ombara mena rokutja Ovakuejuva nOtjipepa oovatie novena votjihavero ihi. Ovayandja ruva kOmbara Zeraeua munda imbo wawo vetja eye omuatje wOmbara omuyaruke nu munao otjasere okurira ombara ndjimaiyaruka motjihavero ihi. Munao otupa atuyevari itui otjituaningira omazemburukiro kohoromende. Omayakuriro inga omatenga wOmbara Zeraeua ya nakaurua iyotjombanguriro kombunda yaindu Ombara Kapia tjeyepirura motjombanguriro. Munao Ombara Zeraeua na opatjitira oamningiriro warue omape kokuzemburukua. Munao mena rokutja potjitiha tjayo pena omaningiriro yevari okuza kozombara azeembari inda okuzemburukua iyohoromende, ohoromende nai opuyahindire oruhindo indui okukazuva owatjiti kutja nguasere okuyaruka motjihavcero ihi oune pozombara azeembari inda oo Kapia na Zeraeua. Nandarire kutja otjikando otjitenga ohoromende tjiyazemburuka Ombara Zeraeua tjandje tjingetjo Ombara Kapia watjita omaningiriro kokuzemburukua posia oyo aizemburuka Ombara Zeraeua.
Ngunda aperi nao onganda yozombuze indji o Nampa yatjangere kutja Operesidenda yo DTA ya Namibia, McHenry Venaani pomayambero oetja 88 yotjizemba Osondaha ndazuko mOmaruru Okomiti yOvaherero yOtjitiro Otjindjandja yasere okuraisa movivarero kutja maveundjire ogoromende yehi rOvandoitji kutja isute omuhoko otjimariva tjitjiÞapi.Watjere okomiti indji maiso okuraisira ohoromende yehi rOvandoitji kutja maiso okusuta otjimariva tjitjiÞapi mena roktuja nokhina otjivarero ohoromende indji kanaa isutu nungauri maikara amai pura otjikuaye nutjiÞekipi tjitjasere okusutua. “Matuso okuraisa oukahuke kutja ovandu vengapi mbapandjara ominjo viao, nokutja ehi ndiÞapi novirumatua viombazu mbiapandjarua. Penohepero onene kOkomiti yOtjiÞiro Otjindjandja okutara kotji¿a tjotjivarero,” Venaani wapambarere nao.
Komurungu watunine kohani ndjiri mokati kou¿epo wOkomiti yOtjiÞiro Otjindjandja natja yasere okuÞunua mena rokutja iteya ondando. Ndoovazu kokomit indji yahanika mokati otjo otjina tjimatjiungurire monÿero yohoromende yOvandoitji. “Oha¿i kaina kutusora, matuhepa ombuaneno motjiwa¿a tjetu. Ovandoitji mavekawondja komurungu okunjandera oha¿i yetu orure ngunda eÞe atuhina okuungura kumue. Okutja atuyandjere ohani okungundiparisa otjiposa tjetu,” wamunine nao.
Komurungu Venaa¿i watjere okomiti indji wina yasere okuwerereka ohoromende ya Namibia nokuungura kunayo mena rokutja oyo mayiivatere okutona mokupaha otjisuta tjayo. “Katusere okutja ohoromende yetu kaisere okuhongorera otjiungura ihi pokati ketu nOvandoitji tjimuna ovetu tjiva tjivetja,” Venaa¿i wayandjere ondunge. Tuahungama ohoromende youye wopendje oyo ndjiungura kuna ohoromende onguao uriri, okutja matupandjara otjirua tjituaruisa ohoromende natutja kaisere okutuhongorera,” matja. Nguari operesidenda yo DTA, Katuutire Kaura wayandjere omasa koumune wa Venaa¿i kutja ohoromende ya Namibia kutja ohoromende ya Namibia yasere okukara norupa motjihungiriro tjotjisuta. “Tjituapatere ohoromende yetu pendje notjiposa ihi, katuna otjina matutona mena rokutja ohoromende yehi rOvandoitji kanaa ituzisre tjituri oveni,” matja.
Omaambero yOtjivapa yekarako ombura aihe okuzemburuka ozombara zOvaherero zotjiwana tja Zeraeua tjinene nene inÿa ndakara noupandi okuruisa ohuurire nomawiriro wehi rao iyOvandoitji nOvakuena. Mozombanga¿e inÿa muna ombara ondenga yOuhonapare wOmbazu wa Zeraeua, omuyaruke Christian Wilhelm Zeraeua, eye nguaÞa mu Tjikukukutu mo 1886. Ombara Wilhelm Zeraeua utjiukirua kokuturira otjirongo ihi Omaruru mo 1863. Wina uzemburukirua korupa rue movita vio Vaherero kuna Ovakuena mo 1863 nu nguari ombara ondenga yOvaherero okuyenda kEzorongondo okukaranda ozondjembo okuruisa nazo Ovakuena. Ovanane varue mbanana otjiwa¿a tja Zeraeua kombunda ya Wilhelm Zeraeua oo Manasse na Michael Tjiseseta, Christian Willem Eerike Zeraeua nombara ndjiripo nai, Manasse Christian Zeraeua nguazikua mo 2012.
