[t4b-ticker]

Omaupyakadhi gEfundja mOmalinda nomUumbangalantu

Home Archived Omaupyakadhi gEfundja mOmalinda nomUumbangalantu

WINDHOEK/OSHAKATI Aakalimo mondoolopa Oma-linda oye li monkalo yoshi-ponga konima yo omvula onene ya loko momudhi-ngoloko nokuudha ondama yaHardap, onkalo ndjoka ya thiminike NamWater a patulule omiyelo dhondama okupiitha mo omeya gamwe. Ngoloneya goshitopolwa shaHardap, Katrina Hanse okwa pula Omu-presidende Hifikepunye Po-hamba a tseyithe pambelewa onkalo yomondoolopa Oma-linda nomudhingoloko yi talike ko ya nika oshiponga omol-wefundja. Aakalimo mondoo-lopa ndjika mboka ye li miito-polwa mbyoka ya dhengwa nayi kefundja inaya kanitha ashike omaliko gawo, ihe Nga-vena ota ti onkalo mondooloka ndjika oya dhiginina, kakele oyi li mekondololo lya kwata miiti. Aanambelewa yiikondo mbika: NamWater, Ominista yUundjolowele, Ominista yOohi oshowo yElongo pamwe nOshikondo shIilonga yOpau-lumompumbwe oya gongalele mondoolopa ndjika ya tale nke-ne onkalo yefundja tayi vulu okuungaungwa nayo nokumo-nena ekwatho mboka ya gum-wa kefundja. Omuprimaminista Nahas Angula okwe shi koleke ko-shifo shika kutya Epangelo olya tuma ko aanambelewa yetanga lyegameno nopolisi oku ka hupitha aantu noku ya fala momihandjo dhoosikola. Uuministeli wIilonga nawo owa tumine edhagadhaga, oshoka oondjila ka kwali tadhi vulu okulongithwa. Omuprima ota ti onkalo oya nika oshi-ponga, onkee ope na okutotwa okakomitiye kowina ka thi-kama po miikondo yayooloka noke li mewiliko lyaAmu-shanga gOkabinete Frans Ka-pofi, hoka taka ungaunga nonkalo yefundja mondoolopa ndjika yomuumbugantu woshi-longo. Kapofi ota ti Okako-mitiye kOpashigwana kIilonga yOpaulomompumbwe otaka konakona omauyelele ngoka ka mona okuza koongundu dhoka tadhi ungaunga nonkalo mo-ndoolopa ndjoka, ku talike ku-tya oshike tashi vulu okuning-wa po okugandja omakwatho koompumbwe dhesiku ngaashi iikulya, omalukalwa, uunamiti oshowo omalongekidho galwe gopantu. Omakwatho ngoka ga longekidhwa po kEpangelo okushilipaleka kutya aakalimo oye li megameno shi nasha nefundja ndyoka, osho Kapofi ta ti. Ominista yOohi nOonzo dhOmefuta, Abraham Iiyambo oshowo Omupehaminista gwEgameno nEpopilo lyoshig-wana, Gabes Shihepo nayo oya tondokele onkugo okutala sho-ka omeya ga etitha eyonauko enene komatungo nomaliko gAamalinda. Oonkundana dhimwe otadhi ti miitopolwa yimwe yondoo-lopa, iipeleki awike yomatu-ngo ngoka oyo tayi monika, on-kalo ndjoka ya halutha noonko-ndo oshigwana shoka. Otaku tiwa oshitopolwa ashihe shuu-ninginino moka unene mu na omatungo goongeshefa ngaashi oombaanga, oohotela niitaasi yomahooli oshi li kohi yomeya. Pethimbo ndika Oshikondo shIilonga yOmahupitho oshi ipyakidhila nokukonakona onkalo opo shi ngonge po omu-shangwahokololo gu pewe Epangelo li vule okutokola ku-tya oonkatu dhini tadhi vulu okukatukwa. Kapofi ota ti oshi li oshimpwiyu nenge uuthemba wOmupresidende okuninga etokolo okuutha ngele ondoo-lopa otayi talika ko yi li mo-nkalo yoshiponga nenge aawe. Kakele, oonkambadhala adhihe odha ningwa okukondolola onkalo ndjoka yoshiponga ndjoka yi li po ngashingeyi mondoolopa ndjika. Kombinga yimwe Aama-linda otaya gandja ombedhi kuNamWater kutya okwa etitha ondoolopa yawo yi dhengwe komeya omadhigu, sho a patulula omiyelo dhondaama yaHardap. Kakele, omunambe-lewa omukuluntu gwaNam-Water, Dr. Vaino Shivute ota ti ehangano lyawo itali vulu oku-pewa ombedhi molwefundja ndyoka lya yuulila ondoolopa pethimbo ndika. Omunambe-lewa nguka ota ti omeya okwa li ge na okupanunwa mo mo-ndaama, oshoka oya mona omeya ogendji noonkondo okuza miitopolwa yokukwata omeya moshitopolwa shoka sha monene omuloka gwa kola. Onkalo yomvula oyo ya etitha Omalinda ga dhengwe kefu-ndja. Shika itashi vulu oku-pelwa NamWater ombedhi, oshoka ye ka kwa li ta vulu oku-kondolola onkalo ndjoka, onkee Dr. Shivute ota ti omvula oyo nayi pewe uusama ndele kashishi NamWater. Omaga-ndjombedhi otaga tsikile kutya NamWater okwa ndopa okuu-ngaunga nonkalo yomeya pa-mukalo gwesiloshisho ewa-nawa. Aakalimo kaya li ya lo-ndodhwa kuyele shi nasha nehupitho lyawo opo ya langele komauta. Yamwe otaya ti Nam-Water okwa kala e shi tseya ku-tya ota ka egulula omeya oge-ndji mondama, ngoka ge na ashike okutondokela mondoo-lopa ndjika, oshoka efundja ly-oludhi nduka olya holokele na-le momimvo 1974 oshowo 2000. “Oshinima uunkundi ashike waNamWater okuninga oma-longekidho omawanawa ku-yele. Omeya okwa li ashike ge na okweegululwa kashona na-kashona pehala lyokweetha ko omeya ogendji noonkondo pashikando shimwe. Otu uvite kutya NamWater oku na mo onyala,” osho omunangeshefa John Endjala ngoka ofaalama ye yiingulu ya yuulilwa nayi komeya. Kombinga ye, Dr. Shivute ota ti aantu oye na ashike okuu-va ko kutya onkalo yuuntshitwe oyo ya dhenga Omalinda. “Tse otwe shi pondola okuungaunga nonkalo mpoka pethike oon-kondo dhetu, osho u wete ina-mu kanena oomwenyo dhaantu mefundja ndika,” osho Dr. Shivute ta ti, nokutsa omu-thindo kutya NamWater itaka pulwa nando shi nasha naa-shoka sha yonagulwa komeya mOmalinda, oshoka kombinga ye kaku na nando uusama pamushingo ngoka a piitha ko omeya ngoka. “Oshina-kugwanithwa shetu okushili-paleka kutya uuwindji womeya mondama inau pitilila mpoka wu na okukala, oshoka ngele oga pitilile omakuma gondama otaga ka teka po, shoka tashi ka etitha eyonauko enene li vulithe ndika,” omunambelewa nguka gwaNamWater ta ti. Ta gwedha po kutya ngeno omakuma gondama ogo ga tekele, andola ondoolopa ayihe oya kungu-lulwa po komeya, ihe nga-shingeyi oshitopolwa ashike shimwe shondoolopa osho sha dhengwa unene. Pauyelele wa-NamWater, oshiponga shika osha holoka molwomvula onene ya loka miitopolwa mby-oka ya udhitha ondama. Sho omiyelo dha egululwa, omeya okwa li taga ende paekubiki-meta 500 nosekonde. Ihe sho omeya ga udha mondama, oya tameke okutilahi omeya goo-kubikimeta dha konda 3 000 mosekonde, naashika osha ningwa pamukalo gu shi oku-kondololwa. Dr. Shivute ota ti NamWater okwa gandjele wo elondodho kiikondo yayooloka shi nasha neegululo lyomiyelo dhondama, opo andola yi tse-yithile aakalimo yi ilongekidhe. “Kashishi ashike oshimpwiyu shaNamWater okuhupitha ondoolopa, ihe oshitopolwa kehe oshi na okomitiye yo-mahupitho ndjoka yi na oku-kala nomathaneko,” osho Dr. Shivute ta ti. Kombinga onkwawo ombe-dhi otayi pewa omathaneko gondoolopa, sho ya pitike oma-gumbo ga tumwe pomato-ndokelo gomeya. “Aantu inaya uthwa ya tungile miitopolwa mbyoka hayi talama omeya nohayi yuulilwa. Ngele opwa li omathaneko omawanawa noga tala konakuyiwa, aantu kaya li ye na okupitikwa ya kale momahala ngoka haga udha omeya,” osho Dr. Shivute ta ti. Pokati mpoka, oonkundana okuza moNooli yoshilongo ota-yi ti efundja miitopolwa yimwe muumbangalantu olya tula oomwenyo shaantu moshi-ponga. Aantu unene mboka ya gumwa konkalo ndjika oyo mboka ye na omagumbo miito-polwa moka mu na efundja, aa-nona yosikola oshowo aaye-ndanandjila okuza komikunda. Omilonga niishana mbyoka ya udha otayi dhigupaleke omal-weendo nomainyengo unene gaakalimo yokomikunda. Elenga enene lyUukwambi, Herman Iipumbu ota ti omeya miitopolwa yimwe oga adha ondondo ya nika oshiponga, ndjoka wo tayi vulu okukeelela aanona kaya ye koosikola. Yi-mwe yomoosikola dhoka oyo Ekuwa Primary School popepi nIilunga Yepa moshitopolwa-hogololo Ompundja. Omagu-mbo gamwe mOshitowa nIi-lunga Yepa oge li monkalo yokuyuulilwa kefundja. Aana-mikunda mboka ya kala po nale okuza momumvo 1975 oya tseyithile elenga enene Iipumbu kutya ondondo yomeya pethi-mbo ndika inaye ga mona nale. Omusamane Iipumbu ota ti ok-wa mona wo ye mwene omeya ogendji noonkondo pomuku-nda Ekamba muuninginino wOshakati. Omukuluntuwiliki gUu-ndjolowele mOshana, Dr. Naf-tali Hamata ota ti nonando omuloka omwanawa otagu ha-mbelelwa koyendji, aaniilonga yuukalinawa oya yiwa mo-shipala okuthika kuuklinika wokomikunda ngaashi Enko-no, Ehafo nOkaukamasheshe omo-lwomeya. Kakele ota ti ombe-lewa oya kundanekwa omasiku ga zi ko kutya oondjila okuya kii-topolwa mbika otadhi ka wapa-lekwa opo dhi ninge hadhi vulu okweendwa pethimbo lyo-mvula.