I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE OVATURE va pukiro mbawo ronganene mo Mauezonjanda omayuva wo-masuviro ngazuko va yanisire oku yandja otji mariva tjo ndengu yo zondola za Namibia ape o 25,000 ko mautiro wo mbwiko yo ndungiro yo resevate indji. Ondengu ape yo-zondola za Namibia o 13,000 za yanisirwe motjimariva otjiku-kutu ngunda otjihupe ovandu ava yanisire okuyandja ozon-duuombe, ozondu, ozongombo nozondana. Ombwiko indji ndji ma inanwa iyo rata yOka-rukondua kOmatoororero ka Pukiro nai iri mo make wo vat-jiwe vo zombwiko ve iso- pore. Ovandu ape o 140 movito peke peke vyayo oveni novyo horomende ombari pom-bongarero indji. ndjari kehi yembo ehongonekwa ndimaritja yaetere Vo horomende pari ova kuramenepo vOtjirata tjOru-kondua, Orupa Romeva Roma-hi wa Kangamwa, o Ministeri yo Mararandisasaneno nOzon-getjefa, o Ministeri yOmahon-gero, o Ministeri yOuveruke Novihepwa Vyotjiwana, o Ministeri yOmahi nOmahandu-risiro nOrupa rOuveruke wOvinamwinyo. Ovanavito peke peke tjiva-zire noku womborora ombon-garero onwe yo unongo indji nomaraisiro wotupa tua ovim-bumba vya hanikire mo u mbumbaoku hungirira kovito peke peke vyo mekurisiro. Movyungura vyatjo ovinene morukondua Otjirata Tjorukon-dua tjaraisire kutja tja kwizika ozondola za Namibia omayovi omasere hambombari (N$ 700,000) okuhitisa ouksea wo-tutjeno mbusutirwa ko mom-bunra indji o 2005/2006. Wina tjakwizika ozondola za Namibia engete nomayovi omasere ham-bombari (N$1,700,000) koma-tungiro womberoo yOkarukon-dua. Movyungura imbi omahiti-siro worutjeno porwe oo tjiun-gura tjitja karapo mokaru-kondua. O u zeu umwe mbumu-nika mOmauezonjanda omatu-nino wehi etungirwa rozondju-wo ndihakara novihepwa tjimu-na omeva nomiryu vyo uruwo. Warwe omatunino wozondjuwo zohoromende. Momahitisiro worutjeno Epukiro ryungura nawa poutukondua warwe pendje nomahitisiro waro ombizu mbizu ngeyandja o u zeu nawina omatokotokero wo urekene ngeri ongendo nu ngetjita kutja ovandu avehasutu ozondjo zao zorutjeno. Ouzeu mbumunika mo-vatunge wozondjuwo okuhina ondjiviro, otjimariva nawina ounongo tjinga ngunda ave hiya uta okumuna otjimariva ku Ngatutunge Pamwe a vasere okutungu ozondjuwo ine ngatuu tjizava omitutu. Wina o undiru wovitunge novitoore uyandja o u zeu ngunda omeriyandjero ko kutunga wo vatunge aye keya keywa. Kutja ongwaye mEpukiro tjimuna otjiungura tjimwe uriri iho tjovandu okuungura noku-sutua poo okupewa ovikurya ngunda mOmognua aviri vine, Otjombinde viri vitatu no tjinene wina aviri vitatu, paraisirwe kutja ovature va Pukiro kave tjiti omaningiriro poo ngahino kavena ondjivisiro kutja pena otjiungura tjitja sana in- go. Ovipwite ovinene mondjira komurungo mbya raisirwe otji-mariva tjo tjozongondoneno zokutja ovitjitua mbiatandua mavihara ovihape poo indee; tjotutuu tuomananeno wozon-getjefa no tjo masembamisiro worupa rovyungura momberoo yorukondua mu vyarwe ovingi. Paraisirwe kutja otjirata tjorukondua ngunda tjina ovingi okutjita posyo omunwe umwe kaitoora ona munao ovature avehe otjivasere okukara norupa kutja pekare ondoneno. O u nahepero wombonga-rero indji wanunisirwe posyo ape rakiziwa kutja potuingi aiha yanda momahungi uriri nun-gwari nga ikune ovitjitua vyotjikoro.
2006-04-042024-04-23By Staff Reporter