[t4b-ticker]

Ehungi Rotjisuta ra Ryama Komurungu

Home Archived Ehungi Rotjisuta ra Ryama Komurungu

I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE Orukosi rotjisuta tjombindu yOvaherero nOvabanderu otjiveke ihi rwari komatama yevari. Omandaha tjiyari yevari ku Seninani otjiwana tja wo ronganene metuwo rovitjitua ro Komando yerapi rotjiserandu no Ritjatatu ehungi rombepo yOtjitiro Otjindjandja notjisuta tjatjo ra kaendere komurungu mOmbongarero yOtjiwana. Omayuva ingo ozombura 102 ndakapita eraa rohoromende yohuurire yOvandoitji kutja Ovaherero nga ve yandekwe otji ra tjiukisiwa iyo Ngenerara Lothar von Trotha neriungurisa wina. Munao otjiwana otji tja karere nongurova yo meriyapuriro. Tja zemburukire wian kutja mOmbongarero yOtjiwana muna ombepo ndji mainingire kutja ondjuwo indji i hungirire kOtjitiro Otjindjandja no kuyandja oruvara kongondjero yotjisuta. Munao wina ovahonge otji va hongororere otjiwna momngumbiro kutja ombepo indji iserwe ondaya. Pendje novanane vozombongo pe peke wina pari ovanane netambo ro tjiwana. Ovaworongane vaya kurirwe i Vekarapo Upi wo Ruuano no muhonge Josua Musutua wo Ruhindo ayandja nombinika okuza mo rukarorwa. Omuhungire wongurova yari o Ministera yOkehi yOmahongero, Onongo Becky Ndjoze-Ojo. Waraisire ohepero yo makuruhungi tjinene komitanda neve kwambere ko okuutira po ngwatero yavyo oku rihonga yo. Omuhaamise wo vi havero vyo Komiti yOvaherero nOvambanderu yOtjitiro Otjindjandja, Utjiua Muinjangue, tjinene wa tokere otjiwana okuuta oku rongerera Ozombu Zovindimba mo mayandero wo mweze imbwi okuyarukira noku keriyandjera rukwao kongutiro ya Zombu Zovindimba yo 2004. Ombara Otjitambi yOvaherero ya raisire ouzeu mbwakara po mombutiro yorukosi rotjisuta nai ndino nduavaza ondjuwo yozoveta, Watjere pakara ozondjambu no mahembero. Ngaa ku ndinondi ngunda otjiwana katjo atjihe mo rukosi indui tjinga tjiva ave ripurira kezumo rao. Wa ningirire o u pamwe amatja ombazu kayarive nungwari oyo vakuru vo tjiwana natja otjiposa katji yamanuka. Okuyaruka ko mbepo o Presidenda yo Democratic Turnahalle Alliance (DTA), Katuutire Kaura, wari omutenga okuriamisa ehungi rOtjitiro nOtjisuta mOmbongarero yOtjiwana Oritjatatu. Watjere ohoromende ya Namibia otjo ndjevere onene yozondero zovandu avehe va Namibia yasere oku pupu parisa kutja ehungi kuna ohoromende yOvandoitji ri ute. Watjere Otjirata tjOvaherero nOvambanderu Tjehungi ro Tjitiro Otjindjandja tjo 1904 tjiri kozombaze tjiundja ehungi indi. Kaura watjere ozondola za Namibia omangete o 160 ndaraisiwa iyo ministera yehi rOvandoitji yOmekurisiro nOmaunguriro Kumwe Mombwiko, Heidemarie Wieczorek-Zeul, kotjirata ihi katji tjene. O tjiraisiro otjiwa nungwari katjina tjo ku vezembisa omahungiriro kumwe nohoromende yOvandoitji. Watjere indji oo ngurameno yOzombara nda woronganena mOpuwo tji yari 30 ku Kozonyanga nganduu 2 ku Kambundu ombura ndjazuko. Omunane wo Congress of Democrats (COD) watjere ombepo yaeta ondjira ounepo wondjuwo indji ndjiwasere okutoora okuyama otjina ihi kutja tjizako ko muhoko umwe kutja tjirire tjo tjiwana atjihe. Ondjuwo indji oo nganda yepu indi mena rokutja tjahingi orure otjo tjina tjarive nomuhoko rive ayo o Namibia katjiwana tjimwe nOvaherero, Ovambanderu, Ovakwena nOvatakume karupa ro Namibia ndawana. “Otjina ihi katjisere okukara no minda omingi. Mwasere okukara ominda vivari uriri wo u semba no wo hausemba.” Ulenga wa we zire ko natja otjova Namibia ovazoozu novavapa, Ovanamibia Ovaherero, Ovakwena nOvandoitji, nandarire mo zombazu zao peke peke, veri munda umwe imbo wo u semba. Watjere otjo u nepo o u toororwa wo tjiwana tja Namibia mepu indi wasere okutoora ongurameno ongahuke no zondiero no zongutiro ozona makuruhungi ku katjo tjiri. Watjere rutenga otjina ihi otjo tjiwana. Kaningira romuhoko nu ngwari ora Namibia. Otji tjavari ngakuye ondjando ko maivaiviro nongeyakeyero yohoromonede motjina ihi.”Kanaa peya kutja ohoromende ya Namibia kaina kuhongorera ovature va Namibia mo maningira wao.” Otji tjatatu ozondiero zo horomende yOvandoitji kuyo oini tjimuna Omukambo wa Peke mbu heewa kamusere okunukwa eyuru. “Omuhapo, omuzura nouparanga wo tjisuta vyasere okuza mo ndiasaneno ongutuke no mbaturuke po tjiriro pu pa haama ova kuramenepo voviwana mbya i hamwa munda umwe no vakuramenepo vo horomende yOvandoitji,” Ulenga watjere. Otji tjaine watjere ovitjitua avihe vyo urike vyasere oku yandekwa. Kutja pekare ongamburiro no maundjiro motjina ihi Ondjuwo yOzoveta yasere okutuapo ongutiro ndji ma i sembamisa orutu rumwe ndu maruungura otjina ihi. Otji tjatano pasere okukara ongondjero yo kutja ombepo indji a i hahana nungwari i waneke otjiwana tja Namibia. No mambo inga Ulenga watjere mazeri okuweza ko o ma rundururiro kombepo indji kutja ondjuwo indji i ze u parise eningira ro tjisuta otje ningira rotjiwana nayandja omasa kombepo indji. Omunane wo United Democratic Front (UDF) Ombara yOvatakume, Justus GaroÃÆ’Æ‘Æ‘ÃÆ”šÃ‚«b, wayandjere ondangu ye kOmbara Otjitambi Riruako ko ku yeta ombepo indji oku hungirirwa posyo atja ka naa rire osemba okutara ko tjisuta ngunda omakuruhungi wOvatakume pwena Ovakuruha mberi ovature ovatenga vehi indi aye hiya tjiukua. Watjere ohepero kutja ova Namibia otjovandu overitenge ve kamburasane pomake no kuhina otjineya. Mape tjiukua kutja Ovaherero, Ovakwena, Ovatakume nOvakwena vari ohunga motjina ihi posyo o Namibia otjehi e kutuke varwe wina mave purukire motjisuta. Posyo tjeri ohepero o koo kutja pekare o u semba. Ombangu notutu kuturi tuasere okuri susuparisa kehi yondando ohuze indji, GaroÃÆ’Æ‘Æ‘ÃÆ”šÃ‚«b watjere. Ombara yOvatakume ya tumburire Ombara Riruako kutja ngunda a eri nawa moveta kutja eraa ra hunga misirwe Ovaherero uriri, oruveze indo pari ovimbumba vivari vyo vazoozu Ovaherero nOvatakume. Ovandoitji kaa veyenene okupangura pokati kavyo. Nganduu kundinondi kokure kanaa veyenene okupangura. Watjere otjomutjiwe we kuruhungi rOvatakume ngwe ri kondonona oukoto maraisa no kuhina okuhaka kutja ozombara mbari zOvatakume okuza mo zondendera za Okahandja va ningirirwe iyo munane wOvaherero nomitanda vyazo oku rikuta kovimbumba ovirwe vyo Vaherero komurungu wovita vya Hamakari. Wina Ovatakume imba o /Gaiodoma nova /Gowanin kavari nomwano warwe pendje no ku rwa pwena Ovaherero mena rokutja ovita vyari mo maturiro wao. Munao otjivarwa puna Ovaherero. Ovengi aa veru no mana wovita yOtjiherero. Komayandero wehungi re GaroÃÆ’Æ‘Æ‘ÃÆ”šÃ‚«b wayandjere omasa kombepo indji. Okanepo ko COD, Nora Schimming-Chase, tjazumba otja turukire ehungi indi nganduu kOritjavari ndi mariyende.