Ehangano loGovernment Institutions Pension Fund (GIPF), ola yelifa kutya omwedi waDesemba ovakulupe otava ka pewa omungome wavo kuyele opo va dule okulilongekidila oivilo yomatango manene. Omungomeouotaukakalayoowanuninwa eefiye, oilema osho yo ovakwanaluhepo, owa teelelilka u ka kale wa yandjwa manga Etitano lo 19 Desemba 2025 inali fika. Okuyandja omungome ou diva vati natango okupa ovakulupe omhito...
Languages
Omuhongifikola moipandeko molwekwatafano lopa ihole vati novahongwa …vati okwe likufa moilonga omanga ina ya moipandeko
Auleria Wakudumo Ouministeli wehongo, eenghulunghedi, omaungoba, ovanyasha nomaudano owa holola kutya itau popile omakwatafano opaihole oo taku hokololwa a holoka vati pokati komuhongifikola novahongwa vovamati pofikola yaGrootfontein. Oshiningwanima eshi osha ningilwa pofikola yedina Wilhelm Nortier Primary moGrootfontein, sha ningwa momafiku 14 Novemba neudo, oufiku pefimbo olusheno la wa ko. Omufekelwa vati okwa pula umwe womovahongwa...
Shiwana angala ehongo lomomaumbo neefikola dopaumwene – Ouministeli wehongo
Auleria Wakudumo Ouministeli wehongo, eenghulunghedi, omaungoba, ovanyasha nomaudano owa kunghilila oshiwana opo shi kotokele eefikola dopaumwene osho yo omahongo omomaumbo unene moshitukulwa shErongo. Omukulunhuwiliki mouministeli Mbumba Haitengela okwa holola kutya ouministeli owa didilika omwaalu muhapu weefikola dopaumwene nomahangano oo vati haa yandje eetundi domomaumbo. “Ouministeli wehongo otau shivifile oshiwana kutya ehongo lomomaumbo olo hali ifanwa...
Eenghendabala devako loimuna da xulila mekwena la fita mexuliloshivike
Ignatius Nambundunga Onghalo yevako loimuna natango onghee itai tulifa ovanaimuna omhofi meisho moshitunda Namibia koonono, moshiningwanima shitalalee lela momukunda Onanghulo yaShapange moshitukulwa shaHangwena, otaku hokololwa ovafekelwa va shinga po eengwandabi okudja koulifilo noku di yukifa ngeno ombinga yaAngola pehena ediminafano namwene omaliko oo. Oshiningwanima eshi osha ningwa oufiku lwopotundi 21h00 molOmakaya. Ovalumenhu vavali veedula 24...
Ovakalimo vaShakati va mona omalukalwa opakafimbo molwefundja
Elelodoolopa laShakati ola longa shomupondo Olomakaya, konima eshi la lundulula ovakalimo vomolukanda laShoopala mOshakati opo va tembulilwe keenhele dipe edi ihadi talama omeva. Olukanda eli ola ninga ondobe yomeva paife, nodula ei ya loka oshivike sha dja ko oya fiya omaumbo avahapu koshi yomeva nale. Vamwe eebashu davo oda teyulwa po komhepo yodula, omanga vamwe...
Okutsa nokuthininika …Emirates a hokolola ondjila ye mongeshefa
OSHAKATI – Omunangeshefa gokonooli a tseyika nawa “Josua Emirates Haimbodi” okwa kuutumba noshifokundaneki shika, ta hokolola nkene ondjila ye yongeshefa ya ende, nankene a pondola okusinda omashongo opo a thike ponkatu mpoka e li nena. Okwa totha mo iitya ya simana ta ti, eyidhidhimiko, eyitulemo osho wo elongelokumwe oyo iipatululo okupondola omashongo nokuhuma komeho. Epulo:...
Namibia a ninga etungu lavo …tava kwatakanifa omufyuululwakalo waAmerica naNamibia
Auleria Wakudumo Namibia okwa ninga eumbo lovaliyambi Ovaamerica ovo tave liyambe ongovakalekipo vombili hano oPeace Corps”. Zach Scott oo ha ifanwa paife Tuhafeni naCorrine Scott ‘Nelao’ ohava kwafele okuyambidida eeprograma dovanyasha, enghonopaleko leliko loshilongo osho yo oikwamhungu youhaku. Ova ti ove udite etumba nowuumbo okukala moNamibia. “Okukala monooli yaNamibia okwe tu longa okukwatafana novanhu nokulihonga...
Eendjila da tetwa ko komeva moshitukulwa shaShana …ovanangeshefa voutemba weendongi tava palula
ONAKAMWANDI – Ovakalimo vokomukunda Onakamwandi moshitukulwa shaShana, ova hangika nale komeva efundja oo nokuli a pata omataulukilo haa longifwa kovaendi vokolupadi efiku nefiku. Onghalo oya fininika ovakalimo ava ve na eendongi osho yo outemba, va tameke ongeshefa yavo yoku tuta ovanhu, oyo hai ningwa unene pefimbo lodula. Umwe momwaava hava tutu ovanhu neendongi Frans Shaketange...
Botswanaba xu ge oahā !hūǁîn ge !hū!âdi huiba ge hō … N$175miljuns ge oahās !nâ ǁguirisa
Kaidisidi !nâ hâ Namibiabǁîn hîa Botswanaba xu !nae!hūb ân ǁga ge oahān tsî aibe Gams !garo!ās ai hâ!khaimāhe hân ge ǀgūǁae ǁîn di ǁan!khain tin a ǂgai ǁkhā !khaiga nî hō. Nēs ge ǂhanub xa ge ǂanǂanhe, ǀnîn ân nî ǀhûǁarebese ra ǁanaihe !garo!ā!âgu !nâ Otjozondjupa ǀkharib īse nî māhe, ǁnāpan ǀnîna Otjipaheua !garo!ās Gams...
Namibiab ge ra ǁgūba ǂnaumâiǁanǁguiga ǀoroǀorosa
Uakutura Kambaekua Namibiab ǂhanub ge mîǁguiba ge ū, ǂnaumâiǁanǁguigu !nâ ra hâ omaridi di !gôaba nēsib mâ-ai 28.7 persentga xu 14.35 persentgu kōse ǁgôaxa-ūsa. Hāǀaro raseb ǂhanuba ra ǁgūbas ge !gao!gao !oabadi ǀkha aiǂhomisatoa !hū!âdi !gôaba 25 111 xu 50 000 kōse ūkhâi tsî ǂnuwisa omdi !gôaba 12 598 xu 55 126 kōse ǂharo kaisa...









