Eedingu paife otadi i koushimba 

Eedingu paife otadi i koushimba 

Auleria Wakudumo 

Oshikondo shomayakulo oimuna osha holola kutya ovanhu paife otava dulu okuya nombelela ya kukuta, ya pya ile ihe na ohonde yasha koushimba.  

Omukanda wa pitifwa komukulunhu moshikondo shoimuna Dr Johannes Shoopala owa holola kutya ovakwashiwana paife otava dulu okupitifa ombelela yavo pehe na omukanda wepopilo shamha ashike ihe na ohonde. 

“Nande ongaho, ombelela i na ohonde ile inai pya inai pitikwa okutauluka omufinda mutilyaana natango molwaashi omukifi wekondo nelaka ohau kala nokuxupa mombelela italala nonande ombelela oya talalekwa mokila yokutalalekwa,” Shoopala ta yelifa.  

Shoopala okwa ti ombelela yoikwamakondo ngaashi ombelela yongobe, yoshikombo, yodi, yoshingulu osho yo ombelela yoifitukuti imwe otai tauluka omufinda mutilyana paife. 

Oule wefimbo, oshilyo shomutumba wopashiwana nomupresidente wongudu yoAffirmative Repositioning (AR), Job Amupanda okwa kala ta kala ta longo nondjungu opo epangelo li hanaune po omufinda mutilyaana. 

Amupanda okwa li a holola kutya omufinda mutilyaana owa etwa po kovakolonyeki opo vati va keelele oipindi pokati konooli noushimba. 

Hamushangandjai woSwapo oo e li naye oshilyo shomutumba wopashiwana Sophia Shaningwa naye okwa li a pula momutumba wopashiwana opo ovakwashiwana va pitikwe va pite pOshivelo needingu davo. 

Shaningwa okwa ti oshi handula okutala eedingu ile ombelela yovakwashiwana tai xwikwa po ile tai ekelwashi. 

Okwa weda po ta ti oshinima sha tya ngaha otashi dimbulukifa ovanhu oukoloni nomahepeko oo a li ko nale. 

Omukanda owa fatulula kutya omukifi wekondo nelaka ohau shunifa oipindi yombelela pedu moshilongo ngeenge owa monika kehangano loWorld Organisation for Animal Health (WOAH) peenhele dihapu moshilongo. 

Ovakwashiwana otava indilwa ve liufe komalombwelo a tulwa po. 

“Otava indilwa va kale ve shi oinamwenyo noilongomwa yayo oyo tai dulu okutauluka omufinda mutilyaana. Nava kale yoo ve shi osho tashi dulu okulandwa nokuhalandwa ngeenge tashi ya kokutauluka omufinda mutilyaana,” Shoopala ta ti. 

Omukanda owa holola yo kutya ombelela inai pya nayo otai dulu okupita omufinda mutilyaana ngeenge i na omukanda wepopilo okudja koCommodity Based Trade (CBT) osho yo odjapo yoveterenary health tai yandje oumbangi wombelela oyo. 

Oinamwenyo yomakondo ile omakasha inaa dja kumwe ngaashi eexuxwa, eendongi, eenghambe, eeshi naikwao otai dulu okupita omufinda mutilyaana. 

Oimeno noilikolomwa yayo nayo otai dulu okutauluka omufinda mutilyaana, kakele nai kale inai likolwa palongifo loushosho woinamwenyo oyo i na omakasha a tukuka kumwe ngaashi eengobe. 

-wakudumoauleria@gmail.com