Eekastoma deetaksi tadi nyangwanyangwa 

Eekastoma deetaksi tadi nyangwanyangwa 

Ongwediva – Ovashingi veetaksi meedoolopa dihapu danooli ngaashi Ongwediva, Oshakati, Ondangwa osho yo Oshikango ove li va lulilwa kovaendi vokolupadi va ninga vahapu, vati ve dule ovatwaalelwa.

Eshi vati osha etifwa kefudo, eshi ovanhu vahapu va ya komikunda va fiya eedoolopa da yela.

Umwe womovashingi voihauto Toivo Nghiwete oo ha shingile moodolopa yaNgwediva, okwa holola enyeme laye kutya odoolopa oya yela neenghono, fiyo omunhu to hale nokuliteka mo mopate.

“Oshili moule wovili oho dolu ashike okulondeka nande ovanhu vatatu unene tuu evili edi dongula, ovanhu katu shi ashike kutya ova finda peni,” ta ti.

Eshi nee shiluluma ovanhu vahapu onghee ngaho tava twikile nokutya ondi na po omulongo doo eekastoma kadi po nale, ta weda po.

Tangi Lineekela oo ha shingile kodoolopa yaNdangwa okwa ti, ngeenge ovanafikola va i mefudo, ovatwaalelwa navo ova fa ashike hava i mefudo.

“Oshili paife ihatu palula nande ngaashi twa kala hatu ningi eshi eefikola da patuluka. Otwa lyatelwa pedu notu li pokuxupa shokadila shaashi ovatwaalela kave po,” ta ti. 

Justina Heelu oo naye ha landifa oukuki pefimbo lofikola okwa ti paife oku li ashike omutumba meumbo.

“Nghi na kutya ohandi ka landifila peni shaashi omalelo eedoolopa ngaashi Oshakati osho yo Ongwediva omu handi di, okwa indika ovanhu vaha landifile momapandavanda. Ngeenge onda i nee nande okomatala, kaku na onhele apa handi dulu okulandifila, vo outala ohava kala vena ondilo,” ta tumbla

Heelu okwa hokolola yo kutya oha kandabala a longe shomupondo pefimbo eefikola da patuluka, opo ashike a dule okukala a pungula sha shomondjato yaye shaashi oku shi shi kutya ngeenge eefikola oda pate naye oha i mefudo.

Ovashingi vamwe nokuli ova tokola oku ka paakinga eetuwa davo, shaashi vati omahooli ashike taa hepa, mo mokaplae omwa kukuta. 

-taimihaihambo2000@gmail.com