Epangero kuna kugava uzera konomfi do pilchard mosivaro

Epangero kuna kugava uzera konomfi do pilchard mosivaro

Swakopmund- ministeli zonondima, nomfi, mema ntani evhu vana tarurura etokoro lyawo  mokugava paveta elikwamo ko Eco fish farms omu vana kuvapa vakwate nomfi dokusika ko 10 000 metric tonnes do pilchard mokupitira mepangero nositumbukira sono quota.

Mokukwama ministeli, mukaro gwangesi kuna kara tupu asi mokupopera marunone getu tukare nonondja detu nomu natuvhura kukara noyirugana mosirongo. Montumwaraka ezi kavatumine moutatu una puko, kavatente asi nomfi ndi vakwati nomfi dopilchard epulisiro lina kuhaga mo 2019 ntani 2020, kapi vana kara hena nononkondo dokukwata nomfi edi. Etokoro lyokugava nzapo ko eco fish farms ngesi kunakara mononzogera unene momaruha gokukwata nomfi omu epangero nalitara asi kuyirugana ngapi ntani nombapira dawo ngesi dapwa mulyo mo 2020.

Navenye wokukwata nomfi ngesi vana kara nomapuro asi yilye nagwanenamo mauwa aga nokutara asi sili elikwamo eli ngalitanta Yuma asi lina wapa ndi hawe. Mokutara nye omu Namibia ngosirongo vapita moudigu woFishRot.

Nokutara nye asi nomfi edi vana kukwata nonsesu dopilchard ntani siruwo nye sina hupuko zikapwe mvhura. Kabinete ngesi kazipulisilire asi vahepa kuruganesa runone oru kukwama veta zomarunone zomo 2000. Egano eli kuna kara asi vahepa kuvatera momunene kuhamena nondja mosirongo ntani kutulisapo sirugana koEtosha Fishing ntani Eco fish farms nokugava nye mutero yimo zina kutanta ntumwaraka.

Awo kavatente asi kuna kara tupu nye ko Etosha Fishing moWalvisBay, ngesi kuna zitarurura nye vaNamibian Standards Institution ntani nomfi domonondorohwa. Eco fish farms ngesi yizo nye vana gusa morwa vasikisamo yihepwa nayinye muna hamena kuweka sikepa vatameke kuhuga ngesi.

Ministeli simpe kazitente asi nampili ngomu yina kara asi kampani zaEtosha zobvantundwa yirongo, kwakara asi 44.8% zefuta lyaSouth Africa ano ezi eco zovaNamibia 100% awo kwakara hena nonoshare dawo mocannery. Etosha Fishing corporation kwedi kwapuko kakwete nye no pilchards kutunda tupu apa vavasilikire asi kwato kudikwata, ezi vatulisirepo morwa kwamwene asi nomfi dangesi dahepa tanko kulivharapo.

Epangero ngesi lyaturapo ngendeseso, nonombungagona omu nadikeverera asi nomfi ndi noquota vahadigava mongendeseso nazo peke. -Nampa