Uvali womazuva 26 August 2014, kalikere ezuva lyomapenda mosirongo nasinye saNamibia. Silika sosinene kasikere momukunda gwaKhomas, Windhoek, omu vantu navenye vantu kavakere nosiruwo nougendero kava kevere tava wiza mositata nokuyadana ezuva lyokulira nokuhamberera. Komeho vakasike kezuva olyo, kakukere silika sokugavera nomedaliye. Awe navenye kavakere vana hafa, morwa egavero nomredaliye edi kalikere lina kwateremo nomukunda nadinye daNamibia, ntani kapi kavatere asi tanko kupi arugana nye akare asi munamberewa gokuzeruka ndi mukombakombi navenye kavagwene nomedaliye kukwama kwayi vadiva asi muntu ogu kwaruganena sirongo esi dogoro pwanayina apa tuna kuuyunga ngesi ndi walye gatusiga nye vanakarapo simpe kuna kumudiworoka asi muntu ogu kwarugana unene. Epongo lyosilika esi kalikere kembo lyenene lyepangero, muuyungi gomunene kakere Presidente gosirongo esi ntani yige hena Presidente gombunga zaSWAPO, munekuto Hifikepunye Pohamba ogu ana kara asi siruwo sendi sokukara asi Presidente gosirongo kuna kuza sikapwe mvhura ozo mokwedi kwaNsinano mazuva 21. Nage mwene kunakuyitanta asi siruwo sina siki omu ana kukapako mukwawo nage akatwikire kukakara Presidente gosirongo. Navenye ngesi kuna kutara asi Ndokotora Hage G. Geingob yige ana kukagusa epundi eli morwa kutara tupu mbunga zaSWAPO, paupolitika nkenye gumwe kuna kuyimona asi pwato matamangero gongandi asi yilye ana kukahwilira membo lyenene lyepangero.
Ezuva lyomapenda, vantu kavatamekere kukasika kevango vana kutumbura asi Heroes Acre, ngurangura zonene povili zountazimwe. Nokundindira yisupa yomapenda aga gadogoroka mosiruwo sokukondjera sirongo esi sika manguruke. Gumwe gwawo Eneas Peter Nanyemba ogu gadivikwire unene siruwo sokukondjera sirongoesi. Vakwawo zendi hamboumwe kavakere ava; Walde Homateni Kalwenya, Isack “ Pondo” Sikongo, Natalia Ndahambelela Linekela Katanga, naAugustinus ‘McNamara’ Nghaaamwa. Kalikere ezuva lyomutaro nokulira, morwa vekoro lyovanakufa ava navenye sinzi sawo kavakere pevango eli nokutara asi ngapi yina kuhoroka nomu epangero lina kurugana sihorokwa sangesi. Vanona, vakurona kavakere pepongo lyangesi, nombudi ezi kakeve Presidente asi morwa kweyi nye varugana vantu ava novakwawo vana kara asi simpe kuna kuparuka kuna pumbwa eruganeno kumwe vantu vaNamibia mokukulika sirongo esi vazumbanesera vantu wovanzi nomwenyo dawo. Evango kalikere vanaliyengeke rambangako noyikesa yawo nayinye kayikere vanayitura erembe lyosirongo. Moomo melikwamo lyangoso, simpe kavavapere mfumwa mokuroya mauta gokusika ko17, mokuvafumadeka. Vakwayita, vaporosi nanavenye Namibia nazinye kavakere pevango lina rambangako vakarelipo woyirongo yawo moNamibia, kavakere tavakakarerapo vantu womo yirongo eyi vatunda omu vavatuma asi vayavakarerepo. Presidente Hifikepunya Pohamba, simpe kahundilire vatungimo mosirongo asi twahepa kukeverera umbondo owu una kuhoroka, wokudipaga vakadi novanona ntani ukorokotji wokurugana umbondo pawidi. Siruwo sina siki omu muhoko nagu lipakerera turwanese mukaro dona ogu guna tamba sirongo setu. Yisupa eyi kwayivhumbura mosirongo saAngola naZambia, makwedi gongadi tupu gana pitipo kumwe ezuva lyonkera kavayivhumbikire hena. Evhumbiko eli kasikere simwe sokudana ezuva lyomapenda mosirongoesi. Presidente simpe kagwedereko asi sirongo saNamibia simpe sina pumbwa kukondja nelikwamo eli vana kutumbura asi lyokukondjera ekonomi lyosirongo esi. Sirongo esi kwakara mompora kutunda tupu apa samanguruka mo1990, dogoro ngesi hawe vantu kuna kudjobwana mpora, yipo asi nkenye gumwe gahepa kuzikeverera. Ntani ose twahepa kuhafa asi sirongo esi kwakara nomukaro gokulipa pampora nonkondo dokupangera, kapi aturwana morwa asi kuna kukagava umpitisili kwamukweni. Ntani kwakara asi moomu tupu kayitente Pohamba, vantu kuvamangurukira vahorowore nompitisili edi vana hara vene. “Ame kuna kuhundira vatungimo navenye mosirongo esi asi mahoroworo ngetu ngana kukawiza gahepa kukara gopampora kwato matjiliso nkenye yimo ana kutanta Pohamba. “ Moomu tupu yina divikwa asi Presidente Pohamba ngesi kuna kukamanesa kukara asi Presidente kapi ana kupapara asi ngano vamurugwidiremo hena momahoroworo ogo gana kuwiza mwaMangundu mvhura zeezi.
