Hapo Ozombangane Ooune?

Home Archived Hapo Ozombangane Ooune?

I Kae Matundu-Tjiparuro

OTJOMUISE

Oruveze rwaenene kutja embo indi “ozombangane” rihaundjaurwe nu rizuvake kutja riheya tjike nozombangane mo Namibia oo une nu zasere okurira oo une?

Tjazumba riurisiwe kutja ozombangane tjimuna oo Uatjindua Ndjoze wo Swanu wina vevaze Etjo rOzombangane. Imbwi yari oumune waumwe wo ovanhungire, Onongo Rukee Tjingaete, pomayandjerro wondjozikiro oseinina kombangane yo Swanu Ngorombi Georgie Kandovazu Oritjaine mOtjomuise.

Tjingaete wamunine kutja nandarire kutja Ngorombi novakwao ovengi mbetuesa ozombongane mousemba wao oveni oumbangane wao wasere okurondera kombangane onene yo Swanu Ndjoze ngamba ndinondi nguhiya zemburukwa mehi otjombangane nu nandarire ena re pEtjo rOzombangane puriheripo. Munao opapurire kutja ndoovazu ena tjimuna ra Ndjoze karimo mEtjo rOzombangane hapo nguri ombangane oune?

Tjingaete watjere Ndjoze oo mbangane ndjasere okuvereka ozombangane zarwe ketambo yayo nu munao nambano tjasewa ko tji kumutundu tjo Swanu okuungurisa oruveze rozondjozikiro zounepo wayo okuraisa oumbangane wo mbangane yayo ndjeere mehi indi ingwi Ndjoze. Ndoovazu eye ndinondi keya muna ondjozikiro ndje mu pwire noumbangane we okutja nangwari embo indi “ombangane” ngunda kariyahara omuheo mburiwo.

Ovazapamwe peke peke vayandjere ondjozikiro kombanganeno nepanga rao motjirwa tjongutikiro omuyaruke Kandovazu. Kutja eimburiro ekuru ro Swanu riurisiwe nditja Tjimbatire ponamba omatupa wandje yeyaruure ko Swanu, otjikutu tjo muyaruke Kandovazu tjatjitire nao natjiyandja omatupa watjo ko Swanu. O Swanu otjiungura ihi yetjikamburire nomake ayeevari naipendura otjimbi tjozombura ndu mazeutire mombura indji o 1975. Ombura indji imunika otjombura oke ndjira ko Swanu okutopora ondovi ya Tjauana mondando yo ku katoora ondjembo. Imwe yozo hatoi zounepo wo Swanu mbwaa utaurire ko Tjauana nongarero yao mehi indo yari Omuonge Joshua Musutua. Oruveze indo eye wari moruhindo rombongo yOruhindo mOtjihitua makarira ihe naina wounepo wo Swanu moutaure. Muhonge Musutua waraisire undjuriro younepo wo Swanu mehi rozonganda indi nawina omeriyandjero wao kondjembo na kotjirwa tja Namibia. Umwe yozondjuriro inda yari ounepo imbwi okuninikizirwa okurikuta ko Swapo no kutandua okuhindua ko Namibia ndoovazu kautjitire nao. Posyo owo wapandera.

Ovahungire vaire kumwe mokutja o Swanu kaisere okuyandera pomayandjesro wondjozikiro uriri nugwari kangamwa omuhugire porupare indui waere okururirisa orupare romahaundjauriro wo makuruhungi wo Swanu nokuhina ondira. Wina vasere okuruungurisa okuraisa ongaro mehi ndjaa vemunu kutja nandarire kutja ehi rakutuka kairi nawa. Movingi vatjere omakwiiro wo Swanu inga “Patji! Narikotoke!” ggunda kayeurisiwa nu munao ngunda otjirwa otji tjihiya yanda.

Mokuhuhumina otjikutu tjo muyaruke Kandovazu nawina ounepo auhe wo Swanu, omunane wo Swanu, Rihupisa Kandando, waraisire kutja mozongamburiro ozengi kutja oyondji yOukriste poo oyondji yotjivepo tja Karl Marx tji tji tjiuka otjo Marxism, tjiraisa ombwaneno yovina mokutja kapena ondandumisire ndji karerera. Ondatumisire aihe koruseinina itanaukira mombiririro yovatatumisiwa. Tjingetjo kombunda yongwatero kuna ondiro. Posyo Kandando watjere etjikutu tjomuyaruke Kandovazu no tjiwana tjo Swanu ngatji huhuminwe iyo ngamburiro tjimuna yo vakuruha mberira omwatje tja kwatua tjandje mavetjiwa ouzeu wouye nungwari avenyanda tjatu tjandje wakuturwa kondjuriro youye.

Movingi omuyaruke Kandovazu aa tjiukirwa kourenga, koukutuke momwinyo nandarire kehi youzeu nu munao arire omuhihumine wovakwao mouzeu. Eye aa tjikwa otjo tjinyo tja Geneva poo Tjinyo Toutji mokuyenena okuungurisa otjinyo tje okumuna kangamwa atjihe tjimazeri poo tjimahepa. Ovina tjivyeya kutja ozondu ze panguke mozongombo nu pehanike kutja mbevanga ondjembo oo une nu mbeheivanga oovene eye kena pa keya keya kutja otjina tjataurira kotjauana “okati”, ondjembo otja tjaa itjiukwa mo Swanu omayuva ingo.

Omutue wa Kandovazu mbwazire komahi omakutansane wa America kari omutire ozombura nu katire tjiyari 20 ku Suramazeva, wa ka horekerwe Orovyungura mOtjiyarwa tja Pukiro kekurira.