Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Iilonga Yokukonga Uuwe Yi Itsa Muuyamba Inashi Tegelelwa

Home Archived Iilonga Yokukonga Uuwe Yi Itsa Muuyamba Inashi Tegelelwa

WINDHOEK

Aaniilonga yomamanya yoNamdeb, ehangano lyokufula okawe pamuhanga noDe Beers oshowo Epangelo lyaNamibia, oyi itsu mushoka sha talika ko iitekela iikulu-kulu wosikepa moshitopolwa shaSub-Sahara. Ngele omakonakono gaanawino niikuluhedhi oge li mondjila, nena iitekela wosikepa mbyoka taku tengenekwa oyomomumvo 1400 nenge petameko lyomumvo 1500, nena iitekela wosikepa ndjika otayi ka kala oyo iikulu kaa ku na we pandjokonona yuuyuni.

Olukongo lwaNamdeb lwokawe komunkulofuta gwaNamibia olwa kala moshitopolwa shuumbugantu woshilongo omimvo konyala 100 mehala ndyoka lya tseyika “Sperrgebiet” “Forbidden zone” ano ehala lya indikwa omainyengo gaantu, molwashoka omu na uuyamba wokawe. Iilonga yokufula okawe oya etitha Namdeb a shunithe konima efuta lyoAtlantic Ocean pakutunga po omakuma ga kola okukeelela omeya gefuta.

Esiku lyotango lyaApilili 2008, Bob Burell, omutse woshikondo shoonzo dhiikwamina moNamdeb okwi itsu miikwangopolo ya fa iimaliwa oshowo iitekela yomakanona itatu yoshikushu. Iilonga ayihe yokukonga okawe oya thikama manga, nehala olya kala lya gamenwa. Dr. Dieter Noli, omunawino miikuluhedhi moshitopolwa shaSperrgebiet, okweetwa poprojeka mpoka nokwa totha mo kutya omakanona ngoka ogaSpain kwa li ga simana petameko lyomimvo 1500.

Oshiningwanima shokumona iitekela mbika osha ningilwa meni lyehala lyaNamdeb lyokufula okawe (Namdeb Mining Area 1) moka hamu yiwa ashike noopelemeta hadhi gandjwa pamuhanga kUuministeli wOomina nIikwankondo nOshikondo shEpangelo shEgameno lyOonzo dha gamenwa.

Ehala ndika li ikalekelwa ngashingeyi otali shilipaleke kutya iitekela mbika oya gamenwa, opo yi vule okukonakonwa muule. Aanawino miikwankuluhedhi melongelokumwe nOlaata yIikuluhedhi yOpashigwana (National Heritage Council), otaya kaleke po olopota yi ithikamena po yiitekela mbyoka, omanga Namdeb te yi kaleke megameno noku yi pungula.

Mokumona opelemeta okuza kOlaata yIikuluhedhi yOpashigwana moNamibia, neyambidhidho lyaDr. Bruno Werz gwehangano lyiikwafuta muumbugantu waAfrika, ongundu yaanawino miikuluhedhi otaya ka tsikila ihe nokukonga uuyamba mboka wa holama mpoka. Pehala mpoka ope na iinima oyindi mwa kwatelwa omakanona gahamano goshikushu, ootona dhontumba dhongopolo, omayego/omatende goondjamba ga konda 50, iilongitho yomefuta, iilwitho oshowo iimaliwa iikukutu omayovi yaSpain naPortugal yomimvo 1400 nenge petameko lyomumvo 1500. Ngele opwa monika uumbangi wu nasha noosikepa dhaayendifuta ngaashi Diaz, Da Gama nooColumbus, nena shika otashi ka kala sha simana noonkondo moshilongo oshowo paigwana, notashi ka kala oshimonikwa oshinene shaNamibia pandjokonona yomimvo dhika.

Iitekela yosikepa otayi etitha omapulo ogendji shi vulithe omayamukulo.

Ngaashi kutya oshikumithi ngiini nkene uuwe we ya okukala mevi kohi lyomunkulofuta gwaNamibia muule womimvo oomiliyuna dha pita, nemoniko ndika otali etitha omaipulo nkene iilonga yaNamdeb nepangelo ya etitha emoniko lyiiholekwa mbika oyindji.