John Garvey Muundjua wasuva mOruvanda maungurira oporotika

Home Languages John Garvey Muundjua wasuva mOruvanda maungurira oporotika

Kae MaÞunÿu-Tjiparuro

Otjomuise-Harukuru mapeya omurari umwe mOtjomuise aurukirwa kombangane yotjirwa tjongutukiro omuyaruke John Garvey Tjikanguka Muundjua.

Ongwizikiro yoruroto indui yayandjerwe iyomutize wotjihuro tja Tjomuise, Muesee Kazapua, Orovyungura ndazuko muno pomaworonganeno wombangero yomuraruke Muundjua. Pomaworonganeno inga tjingetjo Muesee wapere oviwana ondjo okuhina okutjiukisa nokutjanga omakuruhungi wozombangane tjimuna omuyaruke Muundjua otjotjitjita kutja omauhonapare ngasere okuvepa ondjozikiro ndjevepwire tjimuna okurukururira poo okurukira omivanda muwo auhatjiti nao tjandjo owo kayena kuvetjiwa.

Omuyaruke Muundjua ngwaÞirire tjiyari 22 komwze mbwazuko mOtjomuise, wasuvisirwe Orovyungura ndazuko mombongo yoruvanda oyo ngeri omaturiro mozmbuba inda o 1950,1960 no 1970 mapondera motjirwa tjongutukiro ya Namibia nu tjinene mayesa ovihando tjari umwe wovanane mbapirukira ohuurire ya South West Africa iyo South Africa.

Tjinene Muundjua weriyarisa otjomunane wovazoozu mombiririro yawo okutjindisirwa kotjomasa ko Katutura okuza kOruvanda. Munao oporise ya South Africa otjiyatoora onyaho naye nu mo 1962 apaterwa motjovakamburwa mokutja wari kohanga yomakayendero womomivanda wovazoozu okupirura omatjindisiro wawo kotjomasa okuza mOruvanda okuyenda kOkatutura. Ovazoozu mo 1968 tjivatjindisirwa ko Katutura eye wapanda okutjindirango neriuku erihisire kOmongua kakatura ayo omomahi wozonganda munao eye wina pahukira ongunino yomburuma muye iyoporise.

Nondunge ya Herman Andimba Toivo ya Toivo, oruveze indo ngwari mo Kapa, na Jariretundu Kozonguizi ngweerihongo po Forthare wina mo South Africa tjiyari 27 ku Ndengani mo 1959, Muundjua otjarira umwe wovaute votjira tjo Swanu. Ombuta tjingeyo wina eye otjauta okuhinda otutuu twomitjemo kOmihoko Omikutasane ohunga nongutukiro ya South West Africa. Mo 1962 otjomuhaamise wovihavero vyo Swanu wokehi nu wina omutjangererp wayo woviposa vyopnende yehi eye ongwari omundu omutenga okuhakayena noruhindo rwo Mihoko Omikutasane kehi yomuhaamise wovihavero wokomiti yoviposa vya South West Africa, Victorio D. Carpio ngwazire kehindi o Philippines oruhindo indui tjirwee kurianga mo South West Africa. Oro rweya mo South West Africa kombunda yongondjero yiamba mbaa vehitisa otutuu twomitjemo tjimuna ombara Hosea KuÞako, Kozonguizi, Kerina Mburumba na Sam Nujoma mbaavevanga kutja okomiti indji iye ko South West Africa iyekurimuna oini ovina owo mbetjema navyo mOmihoko Omikutasane omwano otjihoromende tjombangu yotjivara tja South Africa mbwiitjinda ovakwatera.

Muundjua wina puna ovahe¿endu tjimuna Onongo Zed Ngavirue na David Meroro vari ovaute vongomambo ondenga ndenga yovazoozu oveni, ndjaa inannwa nokutiewa indji o Suidwes Nuus ndjari nomunane wayo Emil Appolus. “Mo 1961, eÞe ponguviki tjitwapanda okuhita momatuwo womahongero monyengo womahongero wovazoozu novikurya ovivi, twarambwa natuhindiwa kozonganda zetu. Kombunda yoruveze, twaraerwa kutja katukotoke moruveze roharive novananene vetu avetutie kutja tuyaruke. Ete mbutwaza kOtjiwarongo twaya kOkakarara okukatoora ovakwetu mumwari omutjunikwa Kaura nepanga motjirwa Festus Muundjua. Oruvezendo ami otjjimbahakayena na MiÞiri John Garvey Muundjua . Wetupa omaronga woporotika netupe oruvara kongurameno yetu posya etupe ondunge yokutja ngatuyaruke tukamane omahongero wetu,” otjiuru tjehi Hage Geingob watjere nao morutuu rwe rokuhuhumina otjikutu otjiÞisiwa tjoruhoze.

Mondiro ye tjandje omuyaruke Muundjua wavarwa rukuru otjomurwe omukuru nu mombongo yOruvanda masuvisirwe wawana naimba mbata mondjembo ya Snymana mo 1959 mOruvanda nawina ozombanga¿e zo Swanu tjimuna Kozonguizi na Kovipa Kazapua.