[t4b-ticker]

Kazenambo Maundju Eziriro Kotupa Otuna Ndjakaha Ekopi Orapako?

Home Archived Kazenambo Maundju Eziriro Kotupa Otuna Ndjakaha Ekopi Orapako?

I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE Ozotrupa nderi teyere no ku rirongerera ekopi rondererera yopehi omayuva womasuviro inga mOkahandja pomazembu-rukiro wozombura esere no murongo zondiro yo ndangere Kahimemua Nguvauva gaze-zembe. Ongenerara Majora yotru-pa yokomando oitjavari ya Pako, Pineas Siririka, matja Epako ratie okukatoora ekopi indi kutja rika rerere narakiza kozotrupa ozongwao kutja ma zekarasa kenga nu wina owo kavena ondende yokuriyandja. Epako eehona rekopi indi ozombura mbari ndakapita o 2004 no 2005 nu ombura indji mari karere naro tjira taara. Siririka matja ihi otjiu-ngura tjiveri hupikira nawa tjinga aveharara ave katjaer-wa omasa womurongo naim-we yongurova mokurara ama verongere. “Omuriro waaka kauzemi pomusaona wetu,” watja. Watja wina ombura indji otrupa indji maikutire otukambiona tuo Wennie du Plessis. Wahindi embo kotru-pa yomitanda vyo tjiserandu ya Kahandja ombura ndja-zuko ndjemukondjisa natja ombura indji iyarwe otrupa yOndera ya Nanda yatie otjikrone otji karerere. Ngwa nangerwe otjo mu-hungire weyuva Osondaha ovandu tjiva kaza kozongu-ngu, o Ministera Ondenga, Nahas Angula. Varwe ova-henendu otja korutuu nduari mombunguriro nu nduari aru-aso kutja erero ngurova otji marumanuka, Otjiuru Tjova-hona Erastus Kahuure. Eye maso oku kayakura ovimbu-mba mena ro muhko wOm-banderu nova nangwa vawo. Tjazumba Omutize wa Kaha-ndja ayakura ovimvumba motjihuro tje na kongorerwa iyOngooneya ya Tjozondjupa okuyakura ovimbumba mo-rukondua rwayo. Ombara Otjitambi yOva-herero, Kuaima Riruako, wina wa nangerwe. Omutja-ngerepo po wOtjirata Tjom-bazu Tjovaherero, Rauro-vandu Uahongora, mu Kee-tute yomuhuka werero wa-tjere Ombara Otjitambi wa-vaserwe nombakero yo Nge-nerara Veldmatjara Kaaronda mOkakarara omayuva wo-masuviro inga. Ndoovazu ombangero indji kaivetasa-nene no maamberero, Oso-ndaha makarapo. Tjehakarere po mahindi omuhungirire po. Ombara yOvambanderu wina ma kakarapo posyo ma ka-hungirirwa po iyOrata Onene yOvambanderu ya Pukiro, Gerson Katjirua. Tuiiuane Tjozongoro makayandja ekuruhungi rOvambanderu nOndangere Nguvauva. Otjiveke ihi ovahungire peke peke muwo mumwari Ondangere Amon Tjatindi nOrata Onene ya Eiseba, Kanduvee Katjiteo, vakongo-rerasanene komatambo oku-pitira mOmurari wOndji-visiro Ombaranga okukwa koviwana peke peke okuvaza kEkunde ra Tjambi tjinga omayamberero inga ayeri omana makuruhungi. Pendje nokutja Ondangere Nguvau-va maitjiti ozombura esere nomurongo mehi, wina ovim-bumba ombura indji mavi-kayamberera ku Ka-mbahahiza Nicodemus Kavi-kunua ngwata puna Hijakungairi. Vayahwa iyovimbu-mba vyovita vyohoromende yohuurire yOvandoitji mo 1896. Hijakungairi na Ka-mbahahiza va kakamburirwa po Mukuruvaro kombunda yovita vya Tjunda ombura tjingeyo na vetuarewa ko Ka-handja kuvakatira. Omukuro-varo opu papara ondangere yOvambanderu Mainjikuruka Ndjoze hije yOndangere Hengombe Ndjoze. Nandarire mouna maku-ruhungi wombura indji nou-yapuke wondangere Hijakun-gairi ngwarara mOkahandja, otjiwana tjOmbanderu tjaha-nika nekoti ratjo karina ku-vaza kOkahandja. “Ondando yomayamberero wondengu yawo ohapo okuyozika omu-yaruke Kahimemua nozom-bangane zarwe. Koumune wetu omayamberero wonde-ngu indjo yasere okukara motjivepo tjoupanga tjimatji-sekirisa ovanarupa avehe mena rokutja imba mbavaza poruveze indo verihekene koo ihe kutja vevepe otjiwa non-gambwi otjovandu kuwo ove-ni. Posyo otjivepo tjitjiripo tjokuhina ondengero, oma-unguriro wakumwe, ovandu okuhina ongamburiro mova-kwao no humbiro ndji hona-parera ko kavina ku tunduuza omakarero norupa movitjitua vyo mbura indji,” Ovanamu-tjemo vatjere morutuu rwao kozombuze nduatuiirwe ko omunwe kembo iyo muhu-ngirirepo wao, Paul Kahorere. Kahorere watja ovana-mutjemo vatara ko nomasa nave munu kutja mena ro ru-wano, ondongero nondjozi-kiro tjiri ndjapwire Omuyaru-ke Kahimemua, onawa ovo tjive hakakarere poyamberero wombura indji. “Matuyandje-re orupa indo rwarwe mondja-kaha oruveze rokusembamisa otjitjitua ihi otja tjimaruvanga naete okuhina kuri runga mu-wo,” wapata orutuu rwe nao. Otjiwana tjOmbanderu nai tjahanika mokati mena rom-bata yoveta yatjo yomeri-naneno mombazu. Ombata indji yatjita kutja tjiva vova-nane vatjo mumwari Otjiuru Tjovahona Kahuure vehe-rurwe kounane. Ombata indji yavaza Otjombanguriro Tjo-kombanda tjiye ihaamena tji-yari hambondatu komweze mbwazuko kehi yeningira ra Kahuure nozorata zarwe. Otjombanguriro ihi tjaraa ku-tja Kahuure ngaveyarurwe movihavero vyounane wo-muhoko tjazumba vehungiri-re koveta. Otjihunguriro kombunda yo Otjombanguriro tjakara ko rumwe uriri kehi yomuyapure o Ministera yOkehi yOmahi, Omananeno wOzongomai-nde Omayandjero wOmara nOmekurisiro wOkozmba-nda, Kazenambo Kazenam-bo. Kanaa tjatuara konduva-saneno nu munao ombata indji ngunda otji yakuramana nao. Ngunda aperi nao Kaze-nambo wa yauza ko New Era kutja otjo tjiri Ombara Mu-njuku II Nguvauva wakoto-kere kuye rukwao ne muni-ngire kutja makayende ko-murungu nokuyapura. Watja omaningiriro wOmbara inga we yeyakurire nu nai watja-ngerere otupa atuyevari itui okupaha oruveze ndu maru tupuire. Ngundja maundju eziriro kuto. Otjimbumba tjOmbara motjihungiriro ihimatjinanwa iyOrata Ripuree Tjozongoro nguma kuramenepo Ombara. Varwe ounepo woruhindo indui Orata Onene Gerson Katjirua, Orata Onene Killus Nguvauva na Willy Hoveka, Kauku Hengari na Ngondi Muundjua morutuu rOmbara ku Kazenambo mbeharai-sirwe ovito vyao. Kahorere watja oruhindo rwao ruri indu tjirwari muna eye, Ngunaihe Tjitunga, Mbe-uta ua Ndjarakana, Ngutjiua Tjiramba, Onongo Rihupisa Kandando, Vekaama Murangi na Inge Murangi.