Mbumba: Ezuva lyaAfrika kuna karamu mulyo unene

Home Rukwangali Mbumba: Ezuva lyaAfrika kuna karamu mulyo unene
Mbumba: Ezuva lyaAfrika kuna karamu mulyo unene

Presidente gosirongo saNamibia Nangola Mbumba katente asi ezuva eli lyokudiworoka kulidina nkenye mvhura mo 25 Kudumonkuru, nkenye mvhura, kuna kara ngesi lyomutaro meliupakerero lyetu ose ngokontinente zaAfrika. 

‘’ Eli kuna kara ezuva eli atuwiza kumwe tolidane momarupe gopampo zetu , udivi neyi twaruganako nokutanta asi ose kuna kuza komeho koyo twarugana nokutara asi yinke yina tugumu unene meparu neyi yina kara mokontinente,’’ age katente mbudi ezi apa nye tuna kudiworoka kudana ezuva lyaAfrika omu tuna kugwanesa nomvhura 61 apa vayitura asi tulidane. 

Ezuva eli kuna kutudiworokesa kovatoti vetu ava vawizirepo negano vaturepo mbunga ezi zaOrganisation of African Unity, eli vayatjindjire liyakare AU, namvho kuna kara nye asi kuna kara nositumbukira asi ronga muAfrika eyi yina kara asi ngesi mosiruwo so 21st meparu: tutunge erongo lyetu lyanavenye omu tuna kara asi twahepa kusikisamo sitambo setu navenye vahepa klugwana erongo, lyanavenye, erongo lyewa ntani twahepa kulironga eyi yatuhorokera moAfrika.’’ Sitambo somulyo serongo moAfrika, Mbumba kayinkondopekere eyi, kapi tatuvhuru kuyitarurura ndi tuyisingilire morwa yina kara mulyo asi tunkondopeke muhoko gwetyu, yipo asi twaha sigako vamwe omu naturetesapo yimwe nomagano gokulisiga siga. Nampili ngoso, nampili asi yinzi twarugana, simpe yirongo yaAfrika kuna kara simpe noudigu wounene, omu yina kara asi simpe apa tuna kuhuyunga ngesi vanona vamwe kapi vana gwana mavango gokulirongera sure, omu yina vatamba asi kapi navasikisamo nzodi zawo ntani nawo ngavagwedeko kweyi yeparu,’’ yimo ana kutanta. 

Presidente simpe katente asi, Namibia ngwendi moomu yina kara yirongo yimwe, omu vana kurugana mokutunga sirongo nomukumo omu natukara nerongo lyanavenye omu nakukara erongo lyanavenye lyokupira kuhaga. 

Melikwamo nye lyangoso, ose twarugana yoyinzi, omu twatwara erongo pontambo zokulisiga siga, unene kwavavakere asi kwavaninkiliramo, kusesupika wokutunda mosure omu nye aturongo kuresa nokutjanga oyo yimwe yomutaro, yimo ana kutantanokudidilika asi nampili ngomu tuna kara nomaudigu gangesi, nonontambo dokulisiga ose ngesi kuna kara asi twahepa kukara tuna parapo tuwapukurure erongo lyetu nomalikwamo nagenye omu natupa vanona vetu vakara noudivi yipo vakare nositambo sokusikisamo nzodi zo 21st century.