Mema ganawiza posure zaHope zopontambo zoPrimary zaHigh Hope 

Mema ganawiza posure zaHope zopontambo zoPrimary zaHigh Hope 

WalvisBay – konyara 500 varongwa posure zo High Hope mo WalvisBay ngesi kuna kuvandindira vatengure kosure nayina konyima tupu nye mema goposure kavagatengwidilirepo konyima apa Nguuru gomukunda nage kalihamesereremo Natalia / Goagoses. Elikwamo lyokuronga kavalitanganekesere posure zina morwa kapi kere noudigu womema nampili kuza kokasayise kapisi kayikereko. Eyi kwaninkisa nye varongwa novarongi vataguruke sitaura vaze posure zopopepi vakagwaneko mbatero zoyikasayisa. 

Ava kayigumine unene vanona vantambondunge 4-5 yiwo kavakere tavapapara mbatero. Mokukwama nye sigongi sovakurona kasikereko moutatu kazigidire mukurona sure Monde Kolofu, katente asi kupira mema kuna gumu ukanguki wovarongwa ntani vanona. ‘’ Ngesi ose nare tuna hepeke siruwo setu, ose posure zetu kuna karapo kuronga kongurangura ntani kongurova morwa vanona vanzi ntani kapi tuna kuronga kusiklisamo nominute 40, kukwama omu lina kutanta erongo lyetu, morwa twahepa kugava ko mpito kwava vana kuwiza kositenguko. Mokukwama mwendi, varongwa kuruganesa kasayise ntani moomo yimo vana kunwa mema, ntani ose kapi tuna kuyihuguvara hena asi eyi nayitwikira mvhura ezi. Mokukwama nye koyo, vakurona kavavapere magano gavali; kukara novena vawo kembo ndi tavawiza kosure vayatwikire ngorooro moomu mwanare. 

Age simpe katumbwire ukanguki wovanona, asi vanona kutaguruka sitaura sakara asi kusiruganesa unene vaze posure zopo pepi vakagwane mbatero zokasayise. Mokukwama nye marusivano, nguuru gomukunda kakadingwire sure, omu kakatente asi eyi nokuyitamburasi nampili nakauke. 

Age poopo yipo kahundilire asi vagendesi wosure, vanamberewa, nompitisili domonkarapamwe vahepa kuyihingire vagusepo udigu ou. /Goagoses, kumwe nakansela gomukunda horowero gwaWalvisBay rural Ruben Shikongo ntani mukurona godoropa Johannes Shimbilinga asi varugane moomu vavhulira asi mema gawize posure ozo, ntani rutjeno rwahepa naro kukarapo koruha rwaNarraville high school, ezi zina kara asi kwato rutjeno. 

Nguuru simpe katente asi mukaro gwangesi kapi vana kugutamburako nampili nakauke.’’ Nga nguuru ogu gakara asi nagamulirongi ndi asi mitili, eyi nokuyitamburasi nampili nakauke. Ezi ngesefa, ngamitili nanikatengurako kosure ezi. Varongwa vahepa kuvatajanga. Nsene asi napa kara udigu nkenye tanterange ame nanidiva asi kuugusapo ngapi. Age kahundilire vakurona asi komeho oko vahepa kudingura mberewa zendi, eyi ana kumonage asi vagendesi wosure ntani vatareli wosure vahepa kuvazigida nsene asi komeho oko udigu simpe kuna kukatwikira. 

edklerk@nepc.com.na