ONGWEDIVA- Dina Uvatera a dja momuhoko wOvahimba okwa ti ka kwali shipu kuye okumana elihongo laye molwashi xe okwa xulifa nale, ye ina ke na oilonga, ye vali ke na oyuuyemo.
Ta ti onghalo oyo oya fininika ina opo a landifepo oikombo neengobe daye opo a dule okumufutila ofikola.
Omukainhu ou weedula 26 okwa mana elihongo laye koshiputudilo shoNAMCOL nokwe li hongela ouhongifikola.
Uvatera okwa djala enguwo oshivike sha djako koshivilo osho sha li kOngwediva.
Okwa yelifa ta ti ina ka kwa li a mona omhito yokukala koshivilo shokudjala omanguwo molwashi okwa nyika ounghundi konima eshi a monika omukifi woTB.
“Meme okwa landifa po oikombo imwe ndele ta penge oshimaliwa eeN$1000-00 ndi ka lande oikutu shokudjala pefimbo lomanguwo,” ta ti.
Okwa ti okwa ya nakahewa kaye opo e ke mu kalelepo koshivilo shomanguwo.
“Okwa li nda nyika oluhodi linene okumona va kwetu ve li novadali vavo. Okwa li nda hala meme a tale eshi nda fewa ndi li menguwo molwashi okwa kondjelange opo ndi mana ofikola yange,” ta ti.Okwa weda ta ti ngeno meme waye ka li po ngeno ina dula okumana ofikola yaye.
Uvatera okwa ti okwa putukila momukunda Etoto moshitukulwa shaKunene pamwe novakulunhu vaye ashike xe okwa xulifa momudo 2006.Okwa hokolola ta ti okwa mana ondodo onhi-12 momudo 2018 nokudja opo omudo 2019 kwa kala pedu itai kofikola molwashi ka kwa li pena oshimaliwa shokumufutila ofikola.
“Omudo 2020 onda ya tambululwa koshiputudilo shoNAMCOL koWindhoek. Okwa li hadi di koshilandopangelo kOhavana keumbo lameme mumwaina wa meme,” ta ti.
Okwa hokolola ta ti pefimbo tai kofikola moWindhoek okwa li hava longo momaumbo okuwapaleka nelalakano lokulimonena po oshimaliwa shokulikwafela noshoyo okufuta otaxi.“Onghalamwenyo ka kwa li ipu molwashi onda kala handi mono oixuna moWindhoek. Onda lombwela meme kutya ohandi yi konooli ashike okwa lombwela nge ta ti nandi li didimike ashike okukala moWindhoek,” ta ti.
Okwa ti okwa ya konooli ndele ta ka kongo oilonga yokuwapaleka ponhele yomalihafifo yovahimba i li popepi yomulonga waKunene kombinga yewo lomeva koRuacana.
Onhele yedina Hippo Camp oha longifwa kovanhu noshoyo kovapashioni okudja koilongo ya yooloka omo hava futu oshimaliwa shonhumba.Uvatera okwa ti okwa tameka oilonga ponhele opo noku li a futwa omaN$600 komwedi fiyo ta mane elihongo laye.
“Onda kala handi li hongo efimbo loufiku. Onda kala ndi li nawa molwashi ponhele oyo ope na olusheno nopamwena,” ta ti.
Okwa ti omafimbo amwe okwa li hai keefikola opo e ke li deule okulonga ofikola unene tuu ketameko lomudo.
“Onde li hamba okulonga ofikola eendodo dopetameko keefikola da yooloka. Onda kala handi tu ovanafikola omukumo opo ve li honge nondjungu no nande va taalela omashongo,” ta ti.
Uvatera okwa ti ovadalwa ashike vatatu omo onghelo yavo i li mondodo onhi-8 kosekundofikola Oshigambo moshitukulwa shaShikoto tai futilwa nokuyambididwa komunangeshefa wonhumba.
“Ondenge yange ei ya landula ohai fikola koshiputudilo shoAntlantic Training shi li mOshakati te li hongele okupanga omayoo. Naye oha futilwa ofikola kumeme tashi pitile mokulandifa oimuna,” ta ti.
Okwa yelifa ta ti meme waye okwa fimaneka elihongo molwashi okwa kala alushe hati kutya okwa hala okukala e na omona womuhongifikola.
Okwa kumaida ovadali ovo ve na oimuna opo va landife po oimuna ndele tava futile ounona vavo ofikola molwashi ehongo ola fimana.
Uvatera okwa ti okwe li pyakidila nokukonga oilonga opo a dule okuyambidida meme waye noudenge vaye.