[t4b-ticker]

Ministeli Zompe Tazitameke Noyirugana Yazo

Home Archived Ministeli Zompe Tazitameke Noyirugana Yazo

Ministera govarwi vanare dokotora Ngarikutuke Tjiriange kahandukilire noministeli dimwe morwa kugava noforoma dahana asi dousili edi vana kukumbageresa asi kuvhura vadiruganese yipo vakavafute morwa kwakondjera sirongo esi.Ministera kakauyungire eyi posigongi esi kakakere naso kumwe nonompitisili doSWAPO momukunda horowero gwaOshana,asi elikwamo lyangesi kuna kupukisa muhoko. New Era kagwene mbudi asi vamwe owo ava yirugana oyo kurugana moumionisteli werongo.Apa kani kere koOmusati kava tantererenge asi epangero ndi asi varugani vemepangero kwalituramo mokugavera nombapira edi ndi asi noforoma edi.Kapi nadiva asi kupi lina kutunda elikwamo lyangesi lyokuhepeka ungawo wepangero.Tupu ngani kasika moVenduka nahepa kukapura noministeli edi vana tumbura asi kupi vagwana elikwamo lyangesi lyokugavera noforoma kovantu dahana asi paveta.Kapi tatu yipulisire epangero lyoSWAPO lipiyaganeke vantu valyo nonongwami dawo.Age katente asi apa ngamana kutura malikwamo nagenye moyirugana age ntani katanterako SWAPO nepangero asi ngapi vana kurugana kupitira monomberewa depangero ntani monomberewa doSWAPO. Age kageve mousupi asi ngapi vana ruganako dogoro ngesi,kumwe nokutantara vantu asi uministeli owu kapi vautulirapo asi awo kwagwene udigu kwaRuusa Malulu ogu ngali tumbura mwene asi yige ana karerepo varwi vanare.Kutunda tupu apa SWAPO gatameka kupangera age kwakara nosinke sovantu komuntjima.Sopumihowo kwakere sokuvagusa moukoloni ano ngesi kuvakunga konzara noruhepo.Nsene tulituramo tatu yirugana.Kuvhura yipire kuhoroka neina ndi mungura nye tatu yirugana.MoSWAPO kapi ayi tutjindire moomu tupu twafunda vatondi ndi vanyengi ava vakere omu vatjilire navenye yimo ngatu rugana neyeyi. Ogu vatjilire mutondi gokutunda koSuid Afrika. Ose kuna yuka tuka sike konzodi zetu ezi twaturapo zonomvhura 2030.Age kapi ana hara kuyipura eyi ava tanta vantu asi vaNamibia nawo ngava kwama moomu vaza vakwawo ava vagwana nare emanguruko. Eyi tuna hara epangero lyetu valipe siruwo lipangere yipo tukulike sirongo esi.Tjiriange ogu ana kara ngesi asi hamutjanga ntoni go- SWAPO katanterere owo kava kere pepongo olyo apa kavakere nguuru gomukunda Oshana Clemens Kashuupulwa,nomukwatakanesi koSWAPO Erastus Uutoni ntani mukurona godoropa zaOshakati Engelbert Ashipala nokuvatantera asi awo kapisi nompitisili awo varugani wovantu.Nsene asi ove kuna kara tupu asi omuSWAPO nye kuna hara epangero likupe kwelike diworoka asi ove kuna kara kevango nalyo peke.Mokatji ketu moveli vene vekara asi awo kwahara tupu kuvapa kapisi asi ngano vageve kepangero. Muntu wahepa kulipura nyamoge asi nsene ame kuna kugwana eyi ame yinke nina kugavakoNsene vantu nose tukara asi yinke tuna kugavako hawe kuvhura kutjindja eparu lyovantu vetu.Age kakorangedere nompitisili vahatjira kuvakuyauka,nsene vana diva asi eyi vana kurugana uhunga.Nsene vatjira makuye hawe ngano kwato eyi navarugana.Sihonene esi kageve apa vatokwere asi varande dira zapresidente hambara kureta yita makuye gokutunda kovantu nokonomptitisili donombunga peke.Ano kovarwi vanare epangero nare lyagusa kukambadara asi ngano ngaopi nava vatera varwi vanare.Mokukwamanye maudigu ogo ose yiyo twagazarere tuturepo mbunga ezi nazi vatera vantu ava .yiyonye twatulirepo SIPE na DBC,ntani vamwe yiyo twavahanesa kopolisi nokovakwayita.Ano vamwe kwava pa nongombe.Age katente asi awo kwahingira yiyo vatara asi yinke navaruganako ano presidente gosirongo yiyo gatokwere kutuma vantu koZimbabwe,Suid Arika namoZambiek nokukatara asi awo ngapi vapitire mo moudigu owu. Tjiriange kwageve magano gane omu mwaya kere asi presidente yiyo gaya gusapo kutura ministeli zompe.Ano apa twagava yitundwamo oyo ame kwateturange mokupange asi nyame ministera gouministeli ou wowupe.Ame yipo natambura sirugana oso morwa moSWAPO Kapi atu nyoka yinke yokuruganena vantu.Age kwapange sirugana esi kwahana ngendeseso nampili mberewa zeezi,name yipo natameka kutura yininke kumwe,nokuturapo eyereko lyoyimaliwa kwato gopeke kwakere nyamelike kwato murugani nampili gongandi.Age kwatanterernge asi watamekere uministeli woyipangura napaapa tameka ngooro. Mokukwama mwendi eyi gayirugana ngesi kwagava eyereko lyendi lyovarugani komberewa ezi zakarerapo varugani vepangero vayipulisire.Nampili ngomu asi vayipulisira age kapi yina kumuhafesa,morwa kapi ana gwana nayinye eyi gahere.Unene yokukara navarugani mwankenye mukunda morwa vantu ava ngava rugana nawo kwakara monomukunda dopnze zaVenduka.