Mutokolintoni gepangero ngesi mwendi vana tara asi yinke natokora kukwama nombwa

Home Languages Mutokolintoni gepangero ngesi mwendi vana tara asi yinke natokora kukwama nombwa

Muyuyungi govaporosi vaNamibia Edwin Kanguatjivi, katente asi etokoro lyokututura asi mwenya nombwa edi kadi dipagere muntu vahepa kumufutisa ndi hawe ngesi kuna kara nye momawoko gaProsecutor General, Martha Imalwa. Fred Savage, ogu gakere asi kwahere kusinga mbasikora ngesi ana hulisa nye nongenda dendi mosikondo vike sina puko, omu kakere tadana novakwawo ava kavakere asi kavavageve mohostel ezi vakara ava dimbire sure.

Apa nye kauuyungire nkera kosayitunga zaNew Era, Kanguatjivi katente asi Prosecutor General yige gelike ana kara nononkondo asi mwenya nombwa vamukwate ndi vahepa kumutuliramo marapoto. Eyi nayihoroka asi vaporosi awo tava puragere tupu mwenya nombwa makura oyo navagwana mwendi yiyonye navatuma komberewa zaProsecutor General age makura akayitare nokutura etokoro. Nkera gumwe gekoro lyanakufa, katente asi vamwe vawo vana kamona ekoro lyomuweki nombwa, edi kadidipagere gwawo. Nye kapi katente momunzi asi yinke vana zogere, morwa age kuna kutanta asi kapi kakerepo apa kava kalikundire. Ano posiruwo sooso muuyungilipo ndango zositata, saWindhoek, Cillie Auala kapi kakere nawa nawa noumbangi asi nombwa odo vaditjangesa kumwe nositata kukwama noveta daomodoropa. Tuna purako vana mberewa vetu oku ava tjangesa yimbwa nye simpe kapi vana tupe uzera. Nombwa kuditjangesa nkenye mvhura ano ngesi ehagero lyetu mokukwama eyereko simaliva kuna kara mo1 Pembankuru 2015. Dogoro ngesi kapi tuna kugwana mwenya nombwa atupenye umbangi wakahurako asi ana kara nonombapira donombwa dendi. Melikwamo nye lyangesi kuvhura nye kutara asi mwenya nombwa tava mupe marondoro ndi nare vamupa marondoro gamwe. Auala simpe karondwere vantu asi vahepa kuturamo mahoroworo siruwo sokuninka asi vakaweke yimbwa morwa nombwa dimwe nondona unene. Apa nye katumupulire asi nampo kwakara nare veta zina kutanta asi muntu walye mbwa musinke ngawapera kuweka age katente asi simpe kwato veta.

Ano age katente tupu asi ndango ngesi kuna kara melikwamo lyokutara asi veta ezi vaziwapukurure. Yipo asi vahepa kusilika yimbwa yimwe eyi vana kumona asi kapi yina wapere kukara momambo ndi asi pepi novantu, moomu tupu yakara moyirongo yimwe. Morwa mukaro dona yakaresa yimbwa eyi, moyirongo ngwendi Singapore, Netherland ntani Poland nayimwe ngoso kwasilika asi yimbwa eyi nokuwizasi mosirongo sawo. Mosiruwo sooso mukarelipo ndi asi muna sipundi gombunga Society for Prevention of Cruelty koyikasama( SPCA) Sylvia Breitenstein kafatwilire kosayitunga zaNew Era asi, nombwa dangesi kudiwekere asi dahepa kurwana dene nadene ndi asi dahepa kurwana noyikorama yimwe ngoso. Age katente asi kapi yakara asi ngano yihumwe vantu mwankenye sihorokwa. Ado kwakara asi muholi zomuntu mokuhetakanesa kumwe nonombwa nonnkwawo. Nsene asi nombwa dangesi kuna kuhuma vantu kukwama nye asi mwanya do ngapi omu aditekura. Sihonena asi kuvhura vadikona kone ndi asi kudiruganesa asi dahakara pepi novantu. Yipo asi nepu yigo nye muteku adigwana ogo, hawe kuvhura nye dirugane nayo peke morwa nado kuna kutjira. Kuvhura kuhoroka asi nampo yimo vayideura kutunda apa vayigusa kwazinyawo, makura mukaro nye ogu nakura nago kuvhura kukare asi namo peke. Nsene kapi vanakudiyikisa mukaro gwangoso hawe nado tadikara nye asi kapi dina kuzuvha uwaawa. Nombwa kuvhura pwarumwe kurugana ngoso morwa nsene kapi vadiyikisa ruvara romuntu ogo ado kwayika ruvara rumwe tupu hawe kuvhura dirugane nkenye eyi dina kugazara morwa nado kuna kulipopera kosininka dapira kudiva.