Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Namibia Otaka Mona Olusheno Okuza koZimbabwe

Home Archived Namibia Otaka Mona Olusheno Okuza koZimbabwe

WINDHOEK Namibia ota ka tameka okweeta moshilongo olusheno okuza koZimbabwe okutameka omvula tayi ya, 2008, sha landula keshaino lyomukuli nelanditho lyolusheno lya ningwa pokati kiilongo mbika iyali petameko lyaMai nuumvo. Omukuluntuwiliki gwaNamPower, Paulinus Shilamba eshaino ndyoka lya gwa okapandi koomiliyuna 280 olya ningwa nehangano lyomalusheno Zimbabwe Electricity Supply Authority (ZESA) nolya shainwa komukuluntuwiliki gwehangano ndyoka, Edward Rugoyi. Omupresidende gwaZimbabwe Robert Mugabe nOmupresidende Nghifikepunye Pohamba oya li oombangi dheshaino ndyoka lya ningilwa pEgumbo lyEpangelo. Etsokumweuvathano ndika oli li oshitopolwa shomauvathano gatatu ngoka ga ningwa pokati kaNamibia naZimbabwe okuza sho Omupresidende a li metalelopo lye moNamibia petameko lyomwedhi nguka. Shilamba okwa tseyithile iikundaneki kutya etsokumweuvathano otali ka pitika Namibia a gandje omukuli gokapandi koodola dhaNamibia oomiliyuna 280, oshimaliwa shoka tashi ka longithwa mokuyumudha po omashina gane gokudhiga olusheno poHangwe moZimbabwe. Euvathano ndyoka otali ka pitika ishewe Namibia e ete moshilongo oonkondo dholusheno dhoomegawate 150 (megawatts) muule woomvula ntano okuza pehala lyokudhiga olusheno poHwange mpoka hapu longwa olusheno oomegawate 480. Oomegawate 40 dhomoomegawate 150 dhoka dhi na okweetwa moshilongo okuza koshilongo shoka otadhi ka gandjwa oshikando shotango kuNamibia nziya shampa ashike eshina lyokudhiga olusheno lya yumudhwa po muJanuali 2008. Oshimaliwa shoka tashi pewa Zimbabwe, Shilamba ta ti, otashi ka za moompungulilo dhoshiketha shaNamPower moka mu na okapandi koobiliyuna mbali (N$ 2 billion) lwaampoka. Olusheno nduka otalu ka etwa moNamibia okuza koZimbabwe okupitila moSouth Afrika. Ngele olayina yolusheno ndoka talu ya moCaprivi oya pu okulongwa, Namibia ota ka vula ihe okweeta olusheno okuza koZimbabwe. Shika otashi vulika shi ka ye miilonga momumvo 2009. Omalongelokumwe ngoka oga ningwa nale monakuziwa ngoka taga pitike Namibia a kuthe olusheno lwe okuza koZimbabwe unene pomathimbo lwa pumbiwa noonkondo. Omanga Eskom e li omugandji omunene golusheno kuNamibia, oonzo dhe dholusheno lwomalengekuva otadhi ende tadhi shongola. Kakele Shilamba ota ti oonzo dhomoshilongo dhedhigo lyolusheno ngaashi poVan Eck mOvenduka, Ruacana Hydro niitaasi yilwe opo yi li okudhiga olusheno lwa pumbiwa uuna Eskom a ndopa. Ominista yIimaliwa Saara Kuugongelwa-Amadhila pamwe nambushe miilonga gwaZimbabwe, Samuel Mumbengegwi nayo oya shaina wo Etsokumweuvathano lyEyando lyIifendela Yopaali. Kuugongelwa-Amadhila moonkundathana dhe noshifo shika okwa holola kutya eshaino ndika otali nkondopaleke eitulomo lyiilongo mbika iyali. Otali ka shilipaleka wo kutya iilonga yopaunangeshefa yi ka dhane onkandangala yi wetike mekoko lyemona nuuhupilo waantu moNamibia naZimbabwe. Eshaino otali ka shilipaleka wo kutya Aanamibia taya ka pindika nokungeshefa moZimbabwe itaya ka futa we iifendela yokongulu (tax) moNamibia okuza muunangeshefa wawo (iilikolomwa) yawo oshowo Aazimbabwe. Uuna tapu ka holoka oontamanana dhi nasha niifendela, etsokumweuvathano ndika otali gandja wo omaulikilo nkene omikundu dhoka tadhi ka potokononwa. Ominista yIikwapondje Marco Hausiku naSimbarashe Mumbengegwi gwaZimbabwe oya shaina euvathano li nasha nomakwatathano noonkundathana dhi nasha niinima ya nika uunadiplomate. Euvathano ndika otali utha uuministeli mbuka wopaali wu ninge hau ningi oonkundathana paempito kombinga yiinima ya pamba iilongo mbika iyali, uumbugantu waAfrika oshowo mbyoka ya guma omauwanawa gopaigwana, mwa kwatelwa omalongelokumwe giilongo iyali oshowo omandangalati ga nika oshiponga kegameno nomalongelokumwe moSADC nomenenevi alihe Afrika. Natango iilongo mbika iyali otayi ka kumika ekwatathano lyopaunadiplomate noombelewa dhuukalelipo wiilongo mbika miilongo mbyoka opo tayi putuka nokutopolelathana iiyetwapothaneko ya guma omauwanawa gopamuhanga. Shika otashi ti aakalelipo yiilongo yaNamibia naZimbabwe koBotswana nenge koUSA otaya vulu okuya moonkundathana dha pamba iinima ya guma Namibia naZimbabwe.