[t4b-ticker]

Ngunda Omuhoko a Maurongerere Otjipaue

Home Archived Ngunda Omuhoko a Maurongerere Otjipaue

Etiku Mariryama Komurungu? I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE – Ngunda omu-hoko amaurongere okuyenda kOtjipaue okukazemburuka muvyarwe Ovita vya Tjimbing-we vyo, ohoromende ya Nami-bia noyo Vandoitji tjandje za-haama mazehungirire ko “Tji-ungura Tjapeke” otaj rimwe romapu porutuu rondeto yo-mapu omahungirirwa pomatia-saneno pokati kohoromende ya Namibia noyo Vandoitji motji-huro ohongora tja Namibia Oritjatatu na Ritjaine. Mongondjero yOvamban-deru nOvaherero kutja om-bindu yo vati vao ndjatirahiwa iyovimbumba vyovarwe vyo-horomende yohuurire yo Van-doitji ngaisutue, ohoromende yOvandoitji yauta okurirya omainya. Ovaherero nOvam-banderu tjivazemburuka ozo-mbura esere zOtjitiro tjao Otji-ndjandja mo 2004 mouparanga wehi ngaa ko Tjauana na Uniona, mokurirya omainya Ohoromende yOvandoitji otji-ya hinda o Ministera yOme-kurisiro mOmbwiko nOmau-nguriro Wakumwe, Heidemarie Wieczorke-Zeul, komazembu-rukiro ngari mOkararara tjiyari 14 ku Katjose mo 2004. Okukoza otjimbi tjOtjitiro Otjindjandja tjOvambanderu nOvaherero nai tjitja kavaza ovyombanguriro vyo ko-mbanda mbanda movihuro o New York no New Jersey mOmahi Omakutasane wa America, Ovandoitji opuveera kundinondi tjitjee kutjiukwa otjo “Tjiungura Tjapeke”. Komurungu wa nai pakara oviroranganga imba na mbena vyo kukoza otjivepo tjombindu yomuhoko tjitjahinga momu-hoko. Tjimwe tjavyo yari o German-Namibia Institute for Reconciliation and Development (Orutu rwa Namibia nOvandoitji Rondjesirasaneno nOmekurisiro) kongotue yaro kukwari ovahonge Zephania Kameeta na Reinhard Keding. Kapena ongahukiro kutja ku-ndinondi orutu indui rua kaya-ndera pi? Pokati imbo o Ministera Wieczorek-Zeul nokuhina oku-zemburuka ovanane vomihoko poo ohoromende ya Namibia, wapurukuta araisa kutja oho-romende yOvandoitji yakwi-zika ozondola za Namibia oma-ngete e 160 tjimaiyandja komekurisiro womihoke avihe mbya hahaurwa iyohuurire yayo movita vyo 1904-8. Omuhoko wOvaherero nOvambanderu wapandera pokutja kauya puka utjiwa kutja upaha tjike nu tjiupaha otjisuta tjombindu watjo ndja-tirahisiwa iyeraa ra von Trotha ngwatjere omuhoko ngauya-ndekwe. Tjiri otji patjitua otjingi tjomuhoko auzengi. Ohoromende yOvandoitji tjiyauta netiku rayo motjisuta tjombindi tjinga ayauta okurora otjiwana no u mborokokotua, ovengi momuhoko vauta oku-himwa kutja tjii hapo ondjesiro Wieczorek-Zeul ndjaningira mOkakarara yari komutima tjiri? Omokutja ngunda ayasere kutja yeya kotjihungiriro kuna omuhoko oyo yauta netuku randino ndjimaitjiukua otjo “ndjesirasaneno” muhuka airier otjiungura tjapeke puye kurari-sira otjina ihi ndinondi otja komeero woruhindo rwOva-ndoitji nduari mehi otjiveke ihi. “Orondu tjiyahaama noku-hina kurivangera na ihungire ohunga no vakuramene po vOvaherero okuhungirira ko-tjiusuta tjao. Kapena tjarwe pendje naihi tjima kovisa oru-tanga nduripi na roruyaveze rOvaherero. Marire nawa ku avehe mbena orupe ohoromende yOvandoitji navarwe tjiva yakura kutja imbwii oo watjiri mburipo,” uwme wo vanan-djerera momuhoko, ohahende Vekuii Rukoro waraisa nao ombura ndjazuko mOkahand-ja tjahungirira ketiku roho-romende yOvandoitji. “Ngapezuvake nawa kutja ozondola za Namibia omangete o 160 zondjesirasaneno kazena orupe kaparukaze notjisuta tjombindi,” Ombara,Otjitambi yOvaherero watja nao mu Tji-tarazu ombura ndjazuko tjatja ndoondoo kotjiuru tjehi kutja ka naa tja kurungisiwa iyoho-romende yOvandoitji okutua omuwne kembo kotjimariva tjitjikuza otjondjeserasaneno tja karyangere ehi rOvandoitji. “Okomiti yOtjitiro Otjindja-ndja tjo Vaherero ma iri kwam-ba kongurameno yombonga-rero ya Kararara yOvaherero ndjari mu Seninarindi tjiyari yane na yetano. Yaire kumwe nokuhina omapitasaneno na ikutu ongutiro yoku nakaura omatiku wohoromende yOva-ndoitji ngakutjirwa onguyu yo ‘Tjiungura Tjapeke'”, Okomiti yOtjitiro Otjindjandja Tjovahe-rero yaraisire nao pombonga-rero yozombuze Omandaha. Munao omuhoko otji mawuu-ndju nozongama kutja ombona-grero ya Namibia nOvandoitji mai kwata tjike tjinene nene motjina tjotjisuta tjombindu yawo.