Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

O Presidenda Yaningire Ovature Avehe Okutua Okuwoko Ketemba

Home Archived O Presidenda Yaningire Ovature Avehe Okutua Okuwoko Ketemba

I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE – Presidenda Hifikepunye Pohamba wa-ningire ovature avehe va Namibia okutuako okuwoko kotjiungura tjondungiro yehi. Mehungi re romaraisiro wongaro otjiwana mutjiri ndekara naro ombura aihe, Po-hamba Oritjatatu momahaa-meno otjiwangungu wondjuwo yozoveta watjere tjimuna moruveze ndua kapita ovitoke ovingi posya wina otjinga pena omasorero wokutungira ova-ture oruyaveze oruyere. Wa-ningirire omeriyandjero kon-doneno mokutjurura Ondui yEhinga nEhinga na ko matungururiro wo mahongero. Watjere ouhazendu netiku ngaukozwe notjiwana ngatjise-kamene omaunguriro omawa, omana merizirira no mananeno omapwe. “Ngatutjite kutja o Namibia ri rire ehi rovaungure ova kukutu vondando imwe yotjiwana nawina yo me-kurisiro wo tjiwana no mbwiko imwe.” Watjere o Namibia ina oru-veze ku avehe na ningire o ma-pukatero womuhunga wond-jesirasaneno. Watjere ondando onene yo horomende ombwiro yo vature avehe nu tjinene nene ozosewa, ovanatje mbehina ondjeverero, ovakazendu, ovakurundu, ovana u kaiya mo zo resevate, omitanda, ovaun-gure, ovirema, ovatuta, ova hinahi, ova hina vyungura, ova-hongwa no vavere nu tjinene mbena Ondui yEhinga nEhin-ga. Tjatarere korupa rotutumbo novikunwa watjere pakaendua ombaze komurungu kutja ovihape novikunwa vyo mehi virande mehi potuveze tuoma-randisiro. Watjere omukambo imbwi ma u kurisa ovyungura na upe ovatuta mehi omasa wo kunyikora no kuhina okupo-rera. Watjere wina ma pe sem-bamisiwa ozondanda zoma-randisiro nomaturikiro wo vihape no vikunwa mumuna wina oruveze rumwe ro mbo-ronganisiro mOtjomuise no virongo vyarwe. Watjere omatumbiro wo vinamwinyo orupa ohepero rotutumbo novikunwa. Munao ozongondjero nderipo nai oku neneparisa omaweziro won-dengu kovize vyo ponyama zakara no vihape okwiisira ko-mekuriro oure womieze o 18 mbya-kapita komuzura wo-maunguriro wonyama yondu. Wina otjitamba tjokehi tjon-yama yongombe tjitjiri otji-tamba otjina hepero koma-randisiro pendje ko Europa no tukondua twarwe mouye, tjitje vererwa popezu. Oruyaveze oruwa momekurisiro wotji-tamba tjo nyama mo Namibia maruzu komatjeverero womit-jise vyo vi namwinyo tjimuna omutjise wOtjinyo nOtjikoti nomutjise wEpunga. Munao ohoromende otjii kawondja okapaze nokapaze okupwisa ondjeverero yomitjise vyo vi namwinyo komanene wehi okutjevera omitjise, otundjito tuovinamwinyo, omayendero wo vina mwinyono no ma panginino wo vatuta notukosi tuondjivisiro. Pohamba watjere ondando okupwisa ouveruke wo vinam-winyo moruveze orusupi nawi-na orure motukondua tu tutun-wa iyo mitjise mongondjero yokuyera ovinenge vyo u ve-ruke munda mbwina wo mu-koka omuserandu. Watjere pa kaendua ombaze komurungu wina mo ku tandavarisa otumbo tuo ndje-verero yovipuka. Munao o Na-mibia nambano rarira ehongore morukondua na mouye mo mananeno wo vitjitua vyo va ryange nondjeverero yozom-buro zotji memenwa. Mehi ku ndinondi muna otumbo tuond-jeverero yovipuka tu tueri tjan-gisa kotjiveta o 44. Oviwana peke peke vi rirongera okut-jangisa otumbo itui otupe. Pendje no ndero mo tjiwana ndja penduka na wina oma nyomokero wovipuka mo zore-sevate, otjimariva tjitjiza motji-tamba ihi mo 2005 tjandje tja yeruruka no zo peresende o 20. O mayerurukiro warwe maye undjirwa ko ombura indji. Pohamba watjere omatun-giro wotuveze tuo zongetjefa no vitunduuze orupa ro ndunge yo horomende yo ku nyomo-kisa omekurisiro wo mbwiko. Munao otuveze tuo ma meme-no wo vyungurwa otji tuatung-wa mo Puwo, Ovitoto, Okako-verua na Ngwediva. Ombura indji tuarwe ma tutungwa po-tuveze tuarwe mo u paranga wehi. Watjere mena rokutja otjingi tjovature vatura mo zoresevate no tuveze ohinga kovihuro, ovitunduuze no vyungurisiwa mavihepa oku pwisiwa no ku neneparisiwa. Munao ohoromende maikond-jo okupa ovandu ovyungu-risiwa no vihepwa momwano mbu mauyenenisa ozondando no kamariva kukeripo. Mon-gondjero indji muna okuvatera ovandu okutunga ozondjuwo ndapwire, kutja vekare norut-jeno, ouveruke ouwa, omeva omanuwa omakohoke, oma-hongero wondengu yokom-banda nokutja wina vekare nehi nvoyngurisiwa vyarwe vyo kupwisa ondengu yao yehupo. Watjere rumwe roruhepo ndua kuramena ovandu ouhena wozondjuwo. Omatokero inga ye hungamwa oku tuurungira monganda ondunge yozond-juwo indi o National Housing Enterprise (NHE), poo o Nas-boukor no Ngatutunge Pamwe. Ovandu nomatundu o 13,000 mouparanga wehi ku ndinondi vavaterwa no kutunga ozond-juwo zavo oveni. Kombanda ya nao ovahavare vo kamariva ko u kurundu, ovirema no vana u kaiya vapewa ombatero okutunga ozondjuwo movi-rongo tjimuna o Kamanjab, Omataura, Epako, Otjova-zandu, Oshivelo, o Tsumkwe, Otjiwarongo, Okamatapati, Ondangwa, nOtjoruuma. Oho-romende wina inongendo no u kohoke wovihuro, ondjeverero no u veruke tjinene nene mo maturiro wo vihuro no zon-danda zo mahandurisiro wovandu vozondjambi zoke-hi. Watjere ohoromende yatjita kutja Ovakuruha mberi kom-banda ya 160 vepewe ovinam-winyo otjo rupa rongondjero yohoromende kutja ovature ve rikuramena moku kara no vi-kurya. Tjingetjo, ovanatje peke peke vOvakuruha vavaterwa notjimariva tjomerihongerro nu wina ovanene vao a vepewa ozondui zokukuna ovikunwa tjimuna ozomiriva. Otjorupa ro tjiungura tjomayandjero wo-meva ko zoresevate pa toporwa ozomboora ozombe mo tukon-dua peke peke tuehi tjimuna mo Caprivi, Erongo no Maheke. Wina omiryu omipe vyomeva vya tungwa motukondua peke peke. Otjiungura tjo matungu-ruriro wehi tji kurira ko. Mo-ruveze indui ozofarama o 21 zarandua. Ohoromende wina oruveze tjingero yakara no tjiungura tjokuhara ehi oku-vatera ovatuta vo ndondo yo kehi mo zo resevate ko manene wehi na ko manene okupikira koutjiro noututa womahi wapeke. Ku ndinondi ozo farama o 480 za tarewa kutja zeyandjwe ku imba mbu ma vevanga oku kara no rupa mo tjiungura ihi.