[t4b-ticker]

Ohamba yaMbadja kai udite nawa komainda okeengaba

Home National Ohamba yaMbadja kai udite nawa komainda okeengaba

OKALONGO – Ohamba Mário Shatipamba yomOnaluheke moshitukulwa shaCunene Angola okwa ti ope na unene omainda a tulilwa po omalinyengo ovanhu pokati kaNamibia naAngola naashi otashi teya po ekwatafano liwa pokati koshiwana shOvambadja ovo ve li moilongo aishe ivali ovo vali va tukulwa keengaba doukoloni modula yo 1885.

Shatipamba kuye mwene okwa uda oululume womainda okeengaba eshi a li a kanghekwa oule weevili pefimbo a li ta kendabala okuuya moNamibia kenangeko laNatanael Ndikwetepo oo a li a nangekwa onga elenga loshitukulwa Ondudu mOkalongo.

Ohamba ei yomoAngola oya yandja ombili kwaaveshe ovo va li va ongala keumbo laNdikwetepo olo li li komukunda Olupito, ta ti, ye nosheendo shaye ova li va kanghekwa eevili donhumba peengaba daNamibian-Angola opo pa endwa kashona opo va dule okupita ve ye meni laNamibia.

Shatipamba ina tya eengaba pokati koilongo ivali nadi kufwe po ngaashi hashi pulwa kuimwe yomoilyo yomihoko dOvakwanyama nOvambadja, ashike okwa pula opo omalandulafano omalinyengo ovanhu keengaba a pupalekwe opo ovanhu va kale tave linyenge noupu, tava talelelafana po shaashi omihoko odo di li mbali odi na ovakwapata novapambele ve li moilongo aishe ivali.  

Etopolelafano loilongo yAfrica kovakolonyeki ngaashi sha li sha udafanwa mOmutumba waBerlin moGermany mo1884, omo kwa li Portugal naGermany va udafana opo va tule eengaba pokati kaNamibia naAngola – ovo va li omalukalwa oukoloni avo.

Eengaba nee odo dipe da tulwa po da taula pokati keengaba dopamifyuululwakalo dOvambadja nOvakwanyama, naashi osha eta ngee opo moNamibia nomoAngola amushe mu kale mu na ovanhu vomihoko odo mbali.  

Ovambadja vahapu ovo ve li moAngola ove na eembapila doukwashiwana waNamibia, nounona vavo vahapu ohava tauluka eenghaba efiku keshe okuuya nokudja moNamibia omo hava fikola. 
Moshipopiwa shaye osho a ninga penangeko laNdikwetepo, Ohamba Shatipamba oya ti: “Ovaeuropa ove tu tukula nomakwatafano nokweendafana pokati ketu onga ovanhu okwa ninga kudjuu neenghono.”  
Okwa pula opo ovanembelewa vomapangelo aeshe avali opo va pupaleke omalinyengo ovanhu pokati koilongo ei. 

“Natu ningeni omapekaakaapeko kombinga yaasho sha eta opo oiwana yetu i topolwe, nelalakano okukandula po omukundu,” ta popi nomufindo.  

Ndikwetepo okwa li a anifilwa moshilonga shaye pambelelwa onga omuleli wopamufyuululwakalo wediko laNdudu olo li na omikunda nhano da kwatela mo Olupito, Onaidjimba, Omatwadiva, Okafitu kaUvale nOndudu.

Ovabiishofi wongeleki yaEvangelical Lutheran Church in Namibia (Elcin) e li moshipundi shetulumuko, Kleopas Dumeni naJosaphat Shanghala, ovo va li va kwafela omufitaongalo weongalo Ewaneno, Lukas Haindongo, mokuanifila Ndikwetepo moshilonga shaye. 

Elenga linene lOvambadja moNamibia, Mathias Walaula, oye a li a kwatela komesho enangeko laNdikwetepo, oo a pa oilongifomwa youleli wopamifyuukalo oyo ya kwatela mo okambo kekekotamhango laNamibia.  

“Lela ovanhu voye nokuhe na ombinga, moshili nonolukeno naapa shaufwa koveta, dimina po. Kalunga na yambeke eenghatu doye douleli,” Walaula osho a lombwela Ndikwetepo.