Okongo kavadiworokere ezuva lyomapenda’ kwayivarugana 

Okongo kavadiworokere ezuva lyomapenda’ kwayivarugana 

Okongo -Moomu nye sirongo sina kudiworoka kudana ezuva lyomapenda, vatungimo moOkongo kavageve magano gawo gokulisiga-siga unene kuhamena asi yinke lina kutanta emanguruko kwawo. Kansela gomukunda horowero gwaOkongo, Efraim Shipindo, katente asi ezuva lyomapenda kuna kara sininke sononkondo mokudiworokesa omu vagara novakadi omu valituliremo asi Namibia zahepa kumanguruka. 

Age kafatwilire asi sihorokwa sangesi kuna kara mpito zongwa unene omu tuna kupandura mapenda getu aga galipondere vafiremo nositambo asi sirongo setu sahepa kumanguruka. ‘’ Ose kapi nye tatutamburako emanguruko lyetu eli mawokowoko. 

Mpora ezi tuna kudjobwana nayina kuna kara asi morwa honde zawo nelituromo lyawo. Murwi gousili kuna kara asi gahepa kuretesapo noprojeka edi naditjindja eparu lyovantu, mambo gomawa, yirugana, nonzira, mema ntani nompito nye dovadinkantu. Sinzi sovatungimo moOkongo gavakwatesereko nonkango dangesi, nokutanta asi nampili ngomu vana kuparuka moNamibia zokumanguruka, epiro ekuliko monomukunda doponze kuna kara nye simpe nomapuro gomanzi, omu vana kupura asi sili eyi vatumbwidilire asi yiyo ngayihoroka apa ngava gwana emanguruko sili tayihoroka. Mukwayita ogu gaza mepwizumuko David Tjiposa kuna kudiworoka omu vapitamo mokukondjera sirongo esi, age katente asi emanguruko kwapa Namibia mfumwa, nounankondo, edi vapilire kukara nado. 

‘’ Ose ngavatuvarura asi muhoko gwauvali, mosirongo sanyamwetu. Apa ngesi kuvhura tuhorowore, kuhuyunga moomu ono hara, ntani kugenda moomu ono hara. Nye ame kuna hara asi epangero liyamanesa projeka ezi vatameka momukunda gwetu, yimo ana kutanta. 

Vamwe unene vadinkantu, kavageve runyegenyo rwawo morwa epiro yirugana ntani ruhepo. Selma Nangolo, mudinkantu gona kemene ngesi sure, age katente asi ezuva lyomapenda lyahakara tupu asi kulidiworoka nokudjobwana, nye twahepa kudiva asi vadinkantu kuna kugwanenamo mauwa kweyi yokugwana emanguruko. ‘’ Kudiworoka mapenda getu mulyo unene morwa twahepa kudiva asi kupi twatundilira. Nye vadinakantu kuna kumona asi vanavasigi kapi vana kuvatara eho. Sinzi setu kuna kara asi tuna lirongo, nye kapi tuna kugwana yirugana. Yimo ngoso ana kuhuyunga. 

Gumwe mutungimo, Maria Shilongo, nage gumwe katente asi kogeli mambo gana pilire kupwa ntani noprojeka edi dakara asi kwawizirapo morwa ermanguruko, kapi tuna kuditura dirugane nawa nawa. 

‘’Ose kuzuvha asi tendera vana zigava, nye kudidira nomvhura nonomvhura mambo, rutjeno, ndi nonzira. 

Nampili ngapi tuna kumona udigu nye mpora kuna kuwiza nye nekuliko. ‘’ Ame kwakere munona siruwo oso ngavaru yita. Nye nadiva kukora oku ngava mono oduke okavande morwa ono tjira noboma. 

Nayina ose kuna kuparuka nye mompora, eyi yina kara asi oy okapi ayipura simaliwa. 

Nye epangero lyahepa kutura yimaliwa yoyinzi konosure dokomukunda ntani yipangero, yimo ana kutanta gonomvhura 46 Martha Lilemba. 

Sinzi sovantu kavayi tumbwi re nokuligwasana asi Namibia kwapita moudigu nye kapisi yikare asi kudiworoka kwelike nye vahepa kutara asi yimwe ngwendi noporjeka dize mosirugana. –vkaapanda@nepc.com.na