Auleria Wakudumo
Ofikola Tileinge Andima Combined, mofuka yaKongo moshitukulwa shaHangwena oya lunduluka okudja komuhandjo weehoni neebashu fiyo okomuhandjo wopamufika wopashinanena paife.
Omukulunhufikola Werner Nangolo okwa holola kutya elunduluko eli ola etwa po kovadali, ovanhu vopomudingonoko, omahangano opaumwene oshoyo ekwafo okudja kepangelo. Elunduluko eli otali holola oukumwe wananghali nghene ovanhu tava dulu okulongela kumwe opo va ete po elunduluko moshiwana shavo.
Omuhandjo owa hovela nomunafikola umwe, oo pamwe novadali vaye va tokola okudengela okabashu pofikola molwa oukokule wokuya nokudja kofikola. Ovanafikola vamwe vati ohava ende ounano ile ya Konda peekilometa 20 okuya nokudja kofikola keshe efiku.
Okudjao po, ovadali novena ova tokola opo ashike va dike onanda pofikola, voo va kal vali ihava ende oinano ile.
Osho sha tameka onga epundo lovahongwa pofikola osho sha ningi omuhandjo wovahongwa. Ovadali ova dengela omitala dovana pofikola nova kala have li telekele voo vene noikulya okudja komaumbo avo.
“Kashali shipu shaashi hava dali aveshe va dula okutula po eebashu dopamufika wopombada pofikola. Keshe umwe okwa ninga shi fike peenghono daye,” Nangolo ta holola ngaho.
Nangolo okwa ti okwa ninga omukulunhufikola poTileinge Andima mo2020, konima ashike yoshivike omanga oCovid-19 inai tulwa moilonga pambelewa moNamibia.
“Nonande hava dali aveshe vali tava dulu, keshe umwe okwa ninga pohaulwoye oponguwo shaashi keshe umwe okwa hala ehongo mounona,” omukulunhufikola ta holola ngaho.
Nonande vali va taalelwa komashongo, inava shuna omutwe moipeta. Omukumo nelitulemo mehongo lounona vavo ola eta ovakwafi ovo vey a okuvakwafa.
Kansela woshikandjohololo shaKongo Efraim Shipindo okwa holola kutya elunduluko ola hovela mo2021 eshi Kalahari Holdings, Food Step Africa noGreywell Properties melongelo kumwe novanamukunda va tunga omuhandjo eebloka mbali, imwe oyovamati naikwao oyoukadona, epata nongulu yokulesha.
Nena, omuhandjo ohau yandje olukalwa kovahongwa 64, ovamati 32 noukadona 32.
“Osha pula omukunda aushe okuyambulifa po omuhandjo ou okudja keehoni, koipeleki fiyo okeengulu dekuma,” Shipindo ta holola.
Ofikola oina yo omboola oyo hai yandje omeva mayela kovahongwa nokovakwashiwana. Pofikola opena yo olusheno. Eshi osha lundulula elihongo lovahongwa. Omanga inava pewa omakwafo okudja komahangano opaumwene, ovahongi novadali ova tunga eengulu doipeleki oshoyo okuninga ongulu imwe yomambo pofikola.
Natango, ekwafo oleva kwafa okutunga epata lovahongwa oshoyo ohall pofikola.
Epangelo ola uda onghuwo yofikola noya pitika okukala tai yandje o’N$22 mokaana keshe, sha hovela nale okudja odula ya dja ko pexuulilo loshikako loshikako shotete.
“Otwa pandula ekwafo okudja kepangelo. Ovahongwa vetu paife ohava lesha va manguluka, vehena okuteleka voo vene,” omukulunhufikola ta holola nenyanyu. Nonande va mona omakwafo aeshe aa, ofikola oya holola kutya natango oya taalela omashongo amwe.
Omuhandjo wa tungwa kauna eenhele da wanena ovhongwa vahapu. Omuhandjo owa hada nale ovahongwa ashike ovahongwa vahapu natango oveli momhumbwe.
Nande ongaho, omashongo aa inaa teya po ofikola. Ovahongi oveli tula mo okuhanga omalalakano ehongo lovahongwa vavo.
Ofikola otai indile ovanangeshefa, omahangano opaumwene nomahangano epangelo opo a kwafele okuwedela omuhandjo neengulu dofikola.

