Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Omaso guunona wuupelema oga shuna pevi moNamibia

Home Eenguhudana Omaso guunona wuupelema oga shuna pevi moNamibia

Victoria Kaapanda

OSHAKATI-Nonande omaso gaanona haya valwa moomwedhi inadhi adha okuvalwa oga kala ge li pombanda moNamibia, nuumvo omaso ngoka oga shuna pevi noopelesenda hetatu.

Shoka osha li sha yelithwa kuMinista gUundjolowele nOnkalonawa oshowo oshilyo shOmutumba Gwopashigwana Kalumbi Shangula sho a li ta popitha oomeme ye na uunona wuupelema pethimbo ya li taya dhimbulukwa esiku lyuupelema muuyuni.

Esiku ndyoka olya li lya dhanenwa mOshipangelo oshinene shepangelo shaShakati, 
Osha li oshikando oshititatu taya dhimbulukwa esiku lyuupelema muuyuni awuhe, nonuumvo esiku ndyoka olya li lya dhimbulukiwa kohi yoshipalanyolo “Okuvalwa moomwedhi inaadhi adha: pethimbo lyi li mondjila, pehala lya silwa oshimpwiyu nomomake ge li mondjila.” 

“Uunona inawu adha okuvalwa moNamibia nenge uupelema owu li natango tawu taneke omwaalu guunonana wu li kohi yomimvo ntano tawu hulitha muuyuni awuhe,” Shangula ta ti ngaaka.
Ta gwedha po ta ti shoka hashi etitha uunona wu valwe uupelema otashi vulu okulwithwa nokusindiwa ngaashi omikithi dhilwe. 

Sha ikolelela komwaalu gwa gandjwa kehangano lyuundjolowele muuyuni tali ithanwa World Health Organization (WHO), uunona wu vule poomiliona 15 ohawu valwa uupelema, ihe uunona wu thike pomilliona yimwe ohawu hulitha kehe omvula muuyuni awuhe.  Omukuluntu gwokosaala yuunona uupelema Kananga Kalambayi   okwa ti oshipangelo shaShakati konyala kehe komwedhi ohashi sile oshimpwiyu uupelema wu vule po1000. “sigo onena out li mompumbwe yoombelewa dhi li hamano, omashina gokuhupitha uupelema na unene otwa pumbwa natango aapangi oyendji,” Kalambayi ta ti ngaaka.

Selma Thomas ngoka a li a monene okanona ke moshipangelo shaShakati muJuni nuumvo okwa ti okwa li a mono okanona ke momwedhi omutihamano ta ka vihi ookilogarama 0.98.

“Onda ningi oomwedhi mbali niiwike iyali paife moshipangelo, okwa li nda teka omukumo oshoka kakw ali nda itaala kutya okanona kandje otandi yi nako kegumbo. Onda kala handi lili omutenya nuusiku sigo nda ka gandja ayihe miikaha yOmuwa,” Thomas ta ti ngaaka.

Thomas ta ti nena okanona ke oke na oshiviha shi thike pookilograma 5,1. OIkwa kumagidha ta ti shoka sha pumbiwa okupulakena  aapangi shoka taye ku lombwele oshowo okusimaneka ‘Kangaroo’.
Kangaroo  otashi ti okukwiinina okapelema montulo yayina. Ohashi kwathele uunona wuupelema okukoka nawa omolwa omweenye ngoka hagu zi montulo yayina. 

Okwa li wo a kumagidha oomeme ya ihumbata ta ti naya ikaleke kokule niikolitha niingangamithi,  naashihe tashi vulu okuteya po uundjolowelele wokanona omanga ke li mepunda, oshowo ya kale ya tula komeho uuyogoki.

Ta gwedhapo ta ti oohe yuunona naya kale wo haya sile oshimpwiyu uunona mboka pamikalo adhihe, unene oku wu uvitha ohole ngaashi naana oomeme haya sile oshimpwiyu uunona mboka, pamukalo gu li ngaaka otaya dhana onkandangala ombwanawa moonkalamwenyo dhuunona.  “Oomeme ya ihumbata naya simaneke uuyogoki, yo naya tameke omathulo kuyele opo ya gwanithilwe po shoka tashi vulu okukeelela uupyakadhi pethimbo lyokumona okanona.” Thomas ta yelitha

Thomas okwa ti sho a kala moshipangelo okwa kala ta pewa omalongo oshowo omakumagidho nkene e na oku sila oshimpwiyu okapelema ke, noshe mu kwathela lela.